Pad vlade sam po sebi je veliki problem, ali prave nevolje za Macrona tek slijede: "Kamo dalje, rođače?"
"Emmanuel Macron prima k znanju pad Francoisa Bayroua i imenovat će njegovog nasljednika u narednih nekoliko dana. Predsjednik Republike sutra će primiti premijera Francoisa Bayroua kako bi prihvatio ostavku njegove vlade", kratko je saopćeno iz Ureda francuskog predsjednika.
Međutim, uzevši u obzir političke (ne)prilike u Francuskoj, svima je jasno kako formiranje nove vlade neće teći tako glatko, a čini se kako je predsjednik Francuske i kroz ovu odluku uspio navući bijes kako ljevice tako i desnice.
"Bayrou je pao. Pobjeda i narodno olakšanje. Macron je sada na prvoj liniji fronta okrenut prema narodu. I on mora otići", rekao je ljevičarski političar Jean-Luc Melenchon.
Predsjednica Zelene stranke Cyrielle Chatelain opisala je pad vlade kao veliko olakšanje.
"Znamo da je moguć politički raskid s politikom Emmanuela Macrona. Ako Emmanuel Macron prestane blokirati, prepozna da ljevica (može doći na vlast), onda je (ravnoteža) moguća. Ako se ljevica pozove da vlada, to mora biti cijela ljevica", mišljenja je.
Nakon pada Bayrouove vlade, šefica Stranke ekologa, Marine Tondelier, pozvala je Emmanuela Macrona da imenuje premijera "iz redova Novog narodnog fronta" .
"Godinu dana nakon parlamentarnih izbora, krajnje je vrijeme da se poštuje glas francuskog naroda",, dodala je, misleći na rezultat koji je postigla ljevica, koja je prije godinu i po dana držala najveću grupu u Skupštini po broju mjesta.
Sličnog promišljanja su i članovi Socijalističke partije.
"Francuzi su iscrpljeni i ovoj zemlji je potrebna pravda. Vrijeme je da ljevica vlada ovom zemljom, kako bismo mogli krenuti naprijed i vratiti malo boje u zemlju. Moramo obnoviti energiju i dati kupovnu moć Francuzima. Želim vladu ljevice i ekologa, a onda će na Parlamentu biti da odluči", rekao je prvi sekretar Socijalističke partije Oliver Faure.
Osim ljevice, potpuni restart traže i desničari, uključujući jednu od predvodnica pokreta Marine Le Pen
"Sve ukazuje na to da pravno, politički, čak i moralno, raspuštanje nije opcija za Emmanuela Macrona, već obaveza", navela je.
Pritisak na Emmanuela Macrona u narednim danima definitivno će rasti, a ponovno traženje "ravnoteže" imenovanjem nove tzv. centrističke opcije koja bi "uvezala" političke redove u Francuskoj, definitivno je nešto što ne bi naišlo na odobravanje drugih partija.
"Macron bi također mogao raspisati nove parlamentarne izbore. To bi uzdrmalo trenutni sastav, ali bi moglo rezultirati još uvjerljivijom pobjedom krajnje desničarske stranke Nacionalnog okupljanja (FN) Marine Le Pen. Macron također ima mogućnost raspisivanja predsjedničkih izbora - na kojima se ne bi mogao kandidovati, jer mu drugi mandat ističe 2027. godine. Neke parlamentarne grupe pozivaju ga da krene tim putem, ali on je više puta isključio mogućnost povlačenja", navodi BBC u analizi.
