Dan kad je Sarajevo 50 minuta strepilo zbog Mevlida Jašarevića: Zaustavio ga je snajperista MUP-a KS

Jašarević, tada 23-godišnjak iz Novog Pazara, došao je 28. oktobra 2011. godine ispred zgrade ambasade na Marijin Dvoru s automatskom puškom, municijom i dvije ručne bombe. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, drugu pušku i tri bombe sakrio je u blizini.

Oko 15:30 počeo je pucati na zgradu ambasade, a pucao je s tramvajske stanice.

Pedeset minuta drame u centru Sarajeva

Nakon nekoliko kratkih rafala, Jašarević je šetao u blizini ambasade držeći kalašnjikov u rukama. Policija nije pucala, jer bi to, kako su kasnije objasnili predstavnici sigurnosnih agencija, bio veliki rizik za građane u blizini.

Prema očevicima koji su svjedočili na suđenju, Jašarević je govorio da ne namjerava pucati na muslimane i tražio je da mu dovedu Amerikance.

Grad je bio blokiran od Alta centra do hotela Bristol. Prostor oko Marijin Dvora i Kampusa Univerziteta u Sarajevu zauzele su policijske snage.

Prema presudi, Jašarević je pucao oko 50 minuta i ispalio 105 metaka. Teško je ranio Mirsada Velića, pripadnika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH koji je obezbjeđivao ambasadu. Velić je imao prostrijelnu ranu oba skočna zgloba, operisan je i preživio.

Napad je okončan kad je Jašarevića pogodio pripadnik MUP-a Kantona Sarajevo Ibrica Avdo. Na suđenju je svjedočio da je na njega ispalio dva hica s platoa ispred Srednje mašinske škole: prvi je promašio, a drugi ga je pogodio u nogu. Jašarevića su potom savladali specijalci, uhapsili su ga pripadnici SIPA-e, a Hitna pomoć odvezla ga je na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu s prostrijelnom ranom desne natkoljenice.

Sud je prihvatio procjenu da je na zgradi ambasade pričinjena šteta od 100.000 dolara.

Pretresi u Gornjoj Maoči

Jašarević je u Sarajevo na dan napada stigao iz Gornje Maoče kod Brčkog, vehabijske zajednice u kojoj je boravio i ranije, pa se istraga brzo usmjerila na to selo.

Nakon pretresa u novembru 2011. godine tužilac Dubravko Čampara rekao je da je u Gornjoj Maoči pronađena velika količina oružja spakovanog u sportske torbe. U jednoj od njih bila je automatska puška i lična karta Emraha Fojnice.

Zbog sumnje da su pomagali Jašareviću, u pritvor su, osim Fojnice, završili i Munib Ahmetspahić i Dino Pećenković. Pećenkoviću je pritvor ukinut u januaru 2012. godine i izrečene su mu mjere zabrane.

Novi veliki pretres Gornje Maoče izveden je 25. januara 2012. godine. Prema nezvaničnim informacijama, u akciji je učestvovalo oko 150 pripadnika SIPA-e i policije. Čampara je tada rekao da je DNK analizom utvrđeno da na pušci pronađenoj kod Jašarevića ima Fojničinih tragova, te da je kod Ahmetspahića pronađena snajperska puška.

Teroristička grupa nije dokazana

Tužilaštvo BiH je u aprilu 2012. godine podiglo optužnicu protiv Jašarevića, Fojnice i Ahmetspahića, između ostalog i za organizovanje terorističke grupe. Jašarević i Ahmetspahić tokom postupka su odbijali priznati Sud BiH.

Prvostepenom presudom u decembru 2012. godine Jašarević je osuđen na 18 godina zatvora, a Fojnica i Ahmetspahić oslobođeni su optužbi zbog nedostatka dokaza. Sud je zaključio da nije dokazano da su nabavili i sakrili oružje pronađeno u Gornjoj Maoči, kao ni da je postojala teroristička grupa.

Sudija Branko Perić u obrazloženju je ipak upozorio da vehabijska zajednica u Gornjoj Maoči ne poštuje zakone države i da je njen vođa Nusret Imamović to više puta javno isticao.

Tužilaštvo je najavilo žalbu na oslobađajući dio presude. Apelaciono vijeće Suda BiH u julu 2013. godine ukinulo je presudu Jašareviću i naložilo novo suđenje, na kojem je tužilac odustao od tačke o organizovanju terorističke grupe. U novembru 2013. godine Jašarević je pravosnažno osuđen na 15 godina zatvora za terorizam.

Sud je zaključio da je napad izveo da ozbiljno zastraši građane i natjera vlade SAD-a i Njemačke da promijene politiku prema muslimanima, prvenstveno vojni angažman u Afganistanu. Prije napada snimio je oproštajnu poruku na dva DVD-a.

Na suđenju je za napad rekao da je bio "nevjerovatno glup, opasan i tužan čin" te da se pokajao.

Umjesto slobode, pritvor

Jašarević je 15-godišnju kaznu odslužio u državnom zatvoru u Vojkovićima i iz zatvora je trebao izaći 27. oktobra. Dan ranije Sud BiH ga je prvostepeno oslobodio optužbe da je 2024. godine u zatvoru prijetio osoblju.

Istog dana saznao je da protiv njega u SAD-u postoji optužnica podignuta još 2012. godine. Ambasada SAD-a je verbalnom notom od 23. oktobra zatražila njegovo privremeno pritvaranje kako bi im se mogao izručiti zbog suđenja.

Američka optužnica tereti ga za pokušaj ubistva američkih službenika, napad smrtonosnim oružjem na američke službenike i zaposlenike, uništavanje imovine i krivična djela povezana s upotrebom vatrenog oružja.

Na ročištu pred Sudom BiH, koje je održano u utorak da bi mu se produžio pritvor dok se ne donese odluka o izručenju, tužiteljica Nives Kanevčev rekla je da se BiH poziva na ugovor o izručenju koji su SAD potpisale 1901. godine, a koji je BiH, kako tvrdi, kasnije preuzela. Navela je da su američke optužbe druga krivična djela vezana za isti događaj te da Jašareviću ni po jednoj tački ne prijeti smrtna kazna.

Jašarevićeva advokatica Alma Tabaković osporila je pozivanje na taj ugovor, jer je potpisan između Kraljevine Srbije i SAD-a, a BiH nakon raspada Jugoslavije nije potpisala novi. Tvrdi da su američke optužbe već bile obuhvaćene optužnicom za koju je odslužio kaznu i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje, jer je za optužnicu saznao tek dan prije izlaska iz zatvora.

"Ni multimilioner ne može pobjeći kad ga traži Amerika, ja sam toga svjestan", rekao je Jašarević, tražeći od suda da ga pusti mjesec dana da vidi sina.

Na ročištu se požalio i da osoba koja mu je, kako je rekao, naredila da "stane na tu raskrsnicu" nikada nije odgovarala, misleći na Nusreta Imamovića.

Sud BiH mu je odredio privremeni pritvor od 18 dana, koji može trajati do 13. novembra ili do nove odluke suda. U tom periodu odlučivat će se o tome hoće li biti izručen SAD-u.