Ovo su ključni dijelovi sporazuma usvojenog na klimatskoj konferenciji u Škotskoj
Put ka karbonskoj neutralnosti i ograničavanju globalnog zagrijavanja do 1,5 stepeni celzija
Dogovoreno je da se do 2030. znatno smanji emisija štetnih gasova. To znači postepeno napuštanje korištenja fosilnih goriva, među kojima je i uglje. Između ostalog, države su se obavezale da će postepeno ukidati subvencije za eksploataciju i korištenje fosilnih goriva.
Kina i Indija su insistirale na sukcesivnom smanjivanju korištenja uglja, ali evropske zemlje i one koje su u velikom riziku zbog klimatskih promjena nisu bile saglasne s tim. Međutim, prema pisanju Sky Newsa, ovo je prvi put da se fosilna goriva jasno spominju u UN-ovom sporazumu o klimatskim promjenama.
Krajnji je cilj da se globalno zagrijavanje ograniči do 1,5 stepeni celzija. U trenutku kada je konferencija bila prekinuta više od 24 sata pojavio se navod da je ograničavanje temperature do 1,5 stepeni bilo upitno.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres je ocijenio da su poduzete važne mjere, ali da nije bilo političke volje za odvažnije iskorake. Upozorio je da još "kucamo na vrata klimatske katastrofe".
Ugalj i fosilna goriva
Više od 40 država obavezalo se na postepeni prestanak korištenja uglja, čije je korištenje jedan od najznačajnijih uzroka zagađenosti. Među tim zemljama su i one koje mnogo koriste ovaj energent poput Poljske, Ukrajine i Vijetnama. Veće države su pristale da ugalj prestanu koristiti 2030-ih, dok su se one siromašnije pristale da će to učiniti 2040-ih godina.
No, Australija, koja je drugi najveći izvoznik termalnog uglja na svijetu, nije na popisu ovih država.
Najmanje 20 zemalja, među kojima su Italija, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Danska, obećale su da će do kraja 2022. prestati finansirati korištenje fosilnih goriva u drugim državama. Umjesto toga, novac će investirati u obnovljive izvore energije.
Zelena tehnologija
Više od 40 čelnika država dogovorili su se da će ubrzati razvoj pristupačne i čiste tehnologije. Prvih pet ciljeva razvoja tehnologije odnosi se na 50 posto emisije štetnih gasova, a to su:
-
Da obnovljivi izvori energije budu što pristupačniji;
-
Da vozila koja znatno manje zagađuju okoliš budu što pristupačnija;
-
Razvoj proizvodnje čelika kojim se znatno manje zagađuje okoliš;
-
Da vodonik bude što pristupačniji;
- Da se razvija poljoprivreda koja će što više biti otporna na klimatske promjene i koja će biti što prihvatljivija.
Finansije
Evropska unija je obznanila finansijski program za inovacije u svrhu zaštite okoliša, i to koji će realizovati u saradnji s multimilijarderom Billom Gatesom i Evropskom investicijskom bankom (EIB). Programom vrijednim milijardu eura na Starom kontinentu finansirat će se razvoj novih tehnologija.
Iz britanske vlade su saopćili da su finansijske kompanije, koje kontrolišu 40 posto globalne imovine ili 130 biliona dolara, pristale da se do 2050. ostvari nulta emisija štetnih gasova, a što podrazumijeva i ograničavanje globalnog zagrijavanja do 1,5 stepeni. Britanski zvaničnik Rishi Sunak je izjavio da će njegova država biti prva koja je primorala finansijske institucije i kompanije da objave plan kako će od 2023. ostvarivati prethodno navedeni cilj.
Japan je obećao da će u sljedećih pet godina osigurati dodatnih 10 milijardi dolara za zaštitu okoliša. Shodno tome, američki izaslanik John Kerry je zaključio da postoji mogućnost da znatno prije od očekivanog bude prikupljeno 100 milijardi dolara za zaštitu okoliša, a koji će se prikupljati na godišnjoj razini.
Pet zemalja, među kojima su SAD i Velika Britanija, kao i dobrotvorne organizacije širom svijeta će osigurati 1,7 milijardi dolara za očuvanje šuma koje pripadaju autohtonom stanovništvu te za ostvarivanje prava autohtonog stnaovništva na zemlju. Škotska vlada će izdvajati milion funti za žrtve klimatskih katastrofa.
Zaustavljanje velike deforestacije
Britanski premijer Johnson je najavio da će biti zaustavljena velika deforestacija koju je nazvao "velikim masakrom motornom pilom".
Na zaustavljanje velike deforestacije obavezalo se više od stotinu država u kojima je 85 posto od ukupne šumske površine. Među njima su Brazil, Rusija, Kanada, Kolumbija, Indonezija i Demokratska Republika Kongo. Ova mjera će biti finansirana sa 19,2 milijarde dolara iz javnih i privatnih fondova.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, u čijoj državi se nalazi najveći dio prašume Amazon, je izjavio da su mu šume "vrlo važne, jer prekrivaju 60 posto njegove zemlje". Prema njegovim riječima, posvećeni su da do 2030. u potpunosti eliminišu ilegalnu deforestaciju.
Poljoprivreda
Da poljoprivredu učine mnogo održivijom obavezalo se 45 država. To podrazumijeva da će poljoprivredne aktivnosti morati biti znatno manje štetne po okoliš.
Pa će tako britanski farmeri do 2030. morati smanjiti emisiju ugljika za 75 posto. Njemački poljoprivrednici će do istaknute godine emisije ugljika prilikom obrađivanja zemlje morati smanjiti za 25 miliona tona.
Transport
Da se do 2040. prestanu prodavati neelektrična vozila pristale su 34 države. Među njima su i one koje imaju velika tržišta vozila. Na ovo su pristali gradovi, proizvođači vozila i finansijske institucije, ali ne i vlasti tri države u kojima je najveća proizvodnja automobila na svijetu - SAD, Njemačka i Kina.
SAD i Kina
SAD i Kina, koji su najveći zagađivači okoliša na svijetu, potpisali su bilateralni sporazum koji je predstavljen kao ambicioznim planom za ublažavanje klimatskih promjena.
Njime se tretira emisija metana, tranzicija ka zelenoj energiji i dekarbonizacija u kritičnim 2020-im godinama. Američki izaslanik John Kerry je sporazum opisao kao "imperativom za saradnju".
Kineski pregovarač Xie Zhenzhua je ocijeno da je bilo više stvari oko kojih su Kina i SAD bili saglasni, nego li onih oko kojih nisu bili saglasni, piše Sky News.
