Otkriven dugo skrivani plan: Diplomatija bila samo paravan, SAD i Izrael dugo planirali vojni udar na Iran
Prema navodima američkog lista, tokom februarskog susreta, prvog nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću, Netanyahu je Trumpu predstavio četiri moguće opcije napada na Iran. Te opcije uključivale su isključivo izraelski napad, napad predvođen Izraelom uz minimalnu američku pomoć, potpunu saradnju dvije zemlje, kao i operaciju koju bi predvodile Sjedinjene Američke Države.
Iako je Trump u tom trenutku odlučio dati prednost nuklearnoj diplomatiji, razmjena obavještajnih podataka i pripreme za vojnu opciju nisu zaustavljene. Prema izvorima upoznatim s detaljima, stav je bio da će, u slučaju propasti pregovora, sve biti spremno za djelovanje.
Kako su se približavali mogućem udaru, Netanyahu i Trump, navodi se u tekstu, nastojali su uvjeriti Iran da nema neposredne vojne prijetnje. Trump je 12. juna javno izjavio da preferira pregovaračko rješenje umjesto vojne akcije, dok su izraelski zvaničnici u isto vrijeme plasirali informacije o navodnim budućim sastancima visokih izraelskih i američkih dužnosnika, kao i o nastavku nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana zakazanih za 15. juni.
Istovremeno su u javnost puštani signali o navodnim tenzijama između Washingtona i Tel Aviva. Prema izvorima The Washington Posta, takvi navodi nisu odražavali stvarno stanje odnosa, ali su doprinijeli stvaranju percepcije koja je olakšala daljnje planiranje bez veće pažnje javnosti.
U pripremama za napad, izraelska obavještajna agencija Mossad, kako se navodi, naoružala je više od 100 iranskih agenata, od kojih su neki bili obučavani u Izraelu. Dodijeljene su im specifične misije, ali im nije rečeno da su dio šire operacije usmjerene na iranski nuklearni i balistički program.
Jedan izraelski zvaničnik operaciju je opisao kao bez presedana, navodeći da su agenti raspoređeni u blizini Teherana kako bi započeli kopnene aktivnosti prije ulaska izraelskog ratnog zrakoplovstva u iranski zračni prostor. Prema tim navodima, pojedini agenti dobili su posebno dizajnirano oružje za precizne udare. Iran je uspio zaplijeniti dio opreme, ali ne i ključne komponente.
U ranim fazama napada, Izrael je, prema vlastitim tvrdnjama, likvidirao 11 visokorangiranih iranskih nuklearnih naučnika u operaciji nazvanoj "Narnia". Pripreme su, kako piše The Washington Post, uključivale dugotrajno praćenje odabranih naučnika, njihovih kretanja, domova i radnih mjesta. Izraelski izvori tvrde da su nastojali smanjiti kolateralnu štetu, iako su u udarima stradali i civili.
Tokom sukoba, dok je Izrael izvodio napade na iranske nuklearne i balističke kapacitete, Trump je 15. juna uputio Iranu novu, tajnu ponudu putem Katara. Prema navodima izvora, ponuda je bila znatno nepovoljnija za Teheran u odnosu na ranije prijedloge i podrazumijevala bi obustavu podrške iranskih saveznika u regionu, kao i zatvaranje postrojenja za obogaćivanje uranija, uz potpuno ukidanje američkih sankcija. Iran je ponudu odbio, nakon čega je Trump, prema pisanju lista, odlučio da se SAD uključe u izraelsku operaciju.
Izrael je naveo da su opsežni napadi na iranske vojne lidere, nuklearne stručnjake, postrojenja za obogaćivanje uranija i balistički program bili nužni kako bi se spriječilo ostvarenje, kako tvrde, iranskih planova usmjerenih protiv izraelske države. Iran, s druge strane, uporno negira da teži razvoju nuklearnog oružja, ali međunarodna zajednica ukazuje na visoke nivoe obogaćivanja uranija, ograničavanje rada inspektora i razvoj raketnih kapaciteta.