Ostaje li NATO bez kičme odbrane: Amerikanci razmatraju povlačenje iz Istočne Evrope

Alar Karis je rekao da je lobirao kod američkog predsjednika Donalda Trumpa o važnosti zadržavanja trupa u istočnoj Evropi, dok su dvojica lidera sjedila zajedno dva sata tokom aprilske sahrane pape Franje.

"Objasnio sam sve", rekao je estonski predsjednik u predstavništvu svoje zemlje pri Evropskoj uniji. "Prisustvo američkih trupa u Estoniji, i ne samo u Estoniji, već u cijeloj Evropi, od ključne je važnosti, i to ne samo za Evropu nego i za Sjedinjene Države".

Iako su ga donekle ohrabrile Trumpove izjave, naročito obećanje ovog tjedna da će američke trupe ostati u Poljskoj, Karis je naglasio da je i dalje "vrlo teško predvidjeti" šta će Washington odlučiti u pogledu Baltika.

Zemlje poput Estonije "moraju biti spremne na svaki scenarij", a rizik od povlačenja najvećeg NATO saveznika znači da bi trebale graditi vlastite kapacitete, dodao je Karis. Kao predsjednik Estonije, on je vrhovni komandant oružanih snaga i predstavlja zemlju u međunarodnim odnosima.

SAD trenutno ima oko 2.000 vojnika stacioniranih u baltičkim državama (Estoniji, Litvaniji i Latviji) kao dio vojnog raspoređivanja nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

Pentagon trenutno provodi reviziju globalnog rasporeda snaga, a rezultati bi trebali biti objavljeni krajem ovog mjeseca. Iako sadržaj još nije poznat, revizija se izrađuje pod vodstvom Elbridgea Colbyja, zamjenika ministra odbrane za politiku, koji se zalaže za smanjenje američkog prisustva u Evropi.

"Trumpov temperament"

Karisova posjeta Briselu — tokom koje se sastao s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom — poklopila se sa okupljanjem lidera EU iz "koalicije voljnih" koja radi na sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Povodom tog sastanka, glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da Moskva neće prihvatiti strane trupe u Ukrajini kao dio mogućeg prekida vatre.

Ali Karis je poručio da Moskva nema pravo glasa u tome: "Rusija je započela ovu agresiju ... Odgovor je svakako ne".

Lideri EU trebali su u četvrtak navečer predstaviti zaključke svog rada o sigurnosnim garancijama Trumpu. Na pitanje očekuje li da će Trump pojačati pritisak na Putina, Karis — čija je zemlja obećala trupe za ovu inicijativu — rekao je da "mnogo toga zavisi od Trumpovog temperamenta".

"U ovom trenutku Estonija i mnoge evropske zemlje podržavaju ono što Trump radi", kazao je Karis. "Razgovarao je s Putinom toliko puta i ništa se zapravo nije dogodilo ... Mislim da već gubi strpljenje".

Karis je u Brisel stigao samo nekoliko dana nakon što je zgrada EU delegacije u Kijevu oštećena u ruskom raketnom napadu — što on vidi kao namjeran čin. "Jedina greška koju je Putin napravio bila je pokretanje rata", dodao je.

Upozorio je i da evropske zemlje "ne bi smjele biti naivne" u pogledu namjera Kremlja da u narednim mjesecima dodatno testira zapadne demokratije, uključujući miješanje u nadolazeće parlamentarne izbore u Češkoj 3. i 4. oktobra. Ipak, odbacio je tvrdnje da bi zbog geografskog položaja Estonija i druge baltičke države trebale biti posebno zabrinute zbog ruskog ekspanzionizma.

"Moderni projektili mogu krenuti iz Moskve i za nekoliko minuta pogoditi Hag ili Brisel", upozorio je.

Kao jedan od najčvršćih zagovornika Ukrajine za stolom Evropskog vijeća, Karis je rekao da se nada da će Kijev moći započeti formalne pregovore o pridruživanju EU prije kraja danskog rotirajućeg predsjedavanja, koje završava 31. decembra.

Na pitanje kako EU može prevazići protivljenje Mađarske, koja trenutno blokira pristupanje Ukrajine, odgovorio je: "Na tome moramo raditi zemlju po zemlju ... Možda trebamo više razgovarati s [mađarskim premijerom Viktorom Orbánom], a ne samo ga etiketirati, kako bismo pronašli rješenje".

Druga opcija: "Mađarska napusti prostoriju i mi donesemo odluku", rekao je.

Sličan stav zauzeo je i prema Izraelu, dok nekoliko evropskih zemalja traži slabljenje trgovinskih odnosa ili ukidanje evropskog finansiranja izraelskih istraživanja zbog kršenja ljudskih prava u Gazi. Estonski lider — koji se prošlog mjeseca u Estoniji sastao sa izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom, a po struci je molekularni genetičar — izjavio je da vjeruje u "uvjeravanje" izraelskih lidera da zaustave humanitarne povrede u Gazi.

Na pitanje da li podržava inicijativu da se Izraelu uskrati evropsko istraživačko finansiranje, dodao je: "Izraelski naučnici su izuzetno dobri. Ako uvedemo ovakve mjere [ukidanje Horizon sredstava za Izrael, kako predlaže Evropska komisija], i sami sebi uskraćujemo nešto".

"Postoje i druga rješenja. Razgovor i uvjeravanje", zaključio je Karis.