Evropa igra novu igru protiv Putina: Kako planiranju razotkriti njegov blef i uhvatiti ga u zamku

Evropska strana smatra da je to strategija u kojoj mogu samo dobiti. Bili bi sretni da se pokaže kako nisu bili u pravu ako američki predsjednik uspije dogovoriti kraj rata u Ukrajini uz značajne sigurnosne garancije, ali glavni plan igre je zapravo razotkriti blef ruskog lidera i lobirati za oštrije sankcije, piše POLITICO.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uložio najveće napore da spriječi rat u Ukrajini kroz diplomatski dijalog s Putinom, sada je najglasniji u tvrdnji da ruski predsjednik nije ozbiljan u pogledu mira i da je i dalje privržen svom cilju uništavanja nezavisne, demokratske Ukrajine.

"Da li mislim da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje najdublje uvjerenje: Ne. Da li mislim da predsjednik Trump želi mir? Da", rekao je Macron prije odlaska u Washington, gdje se u ponedjeljak pridružio pregovorima. "Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da on želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio".

U stvari, daleko od bilo kakvih ustupaka za mirovni sporazum, Putin jednostavno traži još teritorije od Kijeva, uključujući ključne ukrajinske odbrambene linije koje bi mu omogućile da prodre dublje u zemlju. Također kategorički odbacuje prisustvo NATO snaga kao garanciju za sigurnost Ukrajine nakon rata - što je ključni uslov za Kijev.

Dok se sada vrše pripreme za mogući samit Rusije i Ukrajine, lideri iz cijele Evrope održali su u utorak niz hitnih razgovora kako bi odmjerili svoj odgovor i razmijenili informacije s pregovora u Bijeloj kući dan ranije.

Europski konsenzus i optimizam

Prema riječima pet diplomata, kojima je zagarantovana anonimnost kako bi mogli govoriti o osjetljivim razgovorima, predsjednici, premijeri i ambasadori u velikoj mjeri su se složili s Macronom. Izrazili su duboki skepticizam da bi Kremlj pregovarao u dobroj vjeri, ali i optimizam da bi Washington kaznio Rusiju ako se pokaže da je Putin najveća prepreka miru.

"Jasno je da ako završimo u situaciji gdje Putin pokaže da ne želi okončati rat, to će prisiliti Trumpa na akciju i ojačati argumente za sankcije", rekao je jedan diplomata zemlje koja je učestvovala na virtualnoj sjednici Evropskog vijeća u utorak.

Evropljani vide američki pritisak sankcijama kao ključni dio diplomatskog procesa, a mnogi tvrde da je Putin bio prisiljen na susret s Trumpom na Aljasci tek nakon što je Washington uveo visoke carine Indiji zbog njene kupovine nafte, glavnog izvora ruskih prihoda. Dramatičan naredni korak bio bi eskalacija sličnih sankcija kako bi se ugušila Rusiji presudna trgovina s Kinom.

Drugi diplomata potvrdio je da su saveznici zadovoljni da podrže američku inicijativu za posredovanje u primirju, ne zato što nužno vjeruju da će uspjeti, već "jer će to biti jasan test ruskih namjera". Treći je dodao da bi sigurnosne garancije koje se razvijaju pomogle Ukrajini da "pregovara iz pozicije snage", dok bi sankcije osigurale da "imamo polugu nad Putinom".

Lideri poput predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i italijanske premijerke Giorgie Meloni otputovali su u ponedjeljak u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku s Trumpom. To se desilo svega nekoliko dana nakon što je američki lider ugostio Putina na pregovorima na Aljasci i tvrdio da je postignut napredak o "mnogim tačkama".

"Ovo je stalno balansiranje oko Trumpa za sve - uključujući i Putina", rekla je Fiona Hill, bivša savjetnica republikanca tokom njegovog prvog mandata i sadašnja saradnica na Brookings institutu, za Politico.

Prema njenim riječima, najbolji mogući ishod samita na Aljasci bio je "nešto s čim bi se moglo raditi i izgleda da je toga i bilo, iako je izgledalo vrlo loše u javnosti".

Trumpu postaje jasno

Zapadni partneri obasipali su Trumpa pohvalama, zahvalili mu što je organizovao razgovore i izrazili iskreno olakšanje nakon što je dao značajna uvjeravanja da će SAD igrati ulogu u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma. Ipak, iza zatvorenih vrata, više su fokusirani na guranje novih, teških ekonomskih restrikcija kada i ako Moskva odbije prekinuti invaziju.

"Svi se ponašaju kao da je sve normalno", rekao je četvrti EU diplomata. "Ali ne znamo koji je Putinov krajnji cilj. Šta će ga motivirati da napravi bilo kakav ustupak? Ne znam".

Pritisak da se razgovara o miru postaje problem za ruskog lidera.

Kremlj je na narednu rundu diplomatije reagovao izbjegavanjem odgovora. Odugovlačeći, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Moskva ne odbija razgovore s Ukrajinom, ali je insistirao da svaki samit mora biti pripremljen "korak po korak, postepeno, počevši od ekspertskog nivoa pa onda kroz sve potrebne faze". Putin je čak, prilično neproduktivno, predložio samit u Rusiji - ideju koja je odmah odbačena.

Jedan njemački zvaničnik rekao je da ovo kolebanje postaje ozbiljan test ruskih namjera.

"Rusija je pristala da bude domaćin ili učestvuje u bilateralnom samitu sa Zelenskim. U međuvremenu, prema medijima, čini se da ruska strana sada to tumači drugačije", rekao je zvaničnik.

Na evropskoj strani, diplomatija sada ide ubrzanim tempom. EU je u utorak do 2 sata ujutro održala vanredni sastanak ambasadora, ispred razgovora lidera i odvojenog videopoziva s neformalnom "koalicijom voljnih", u kojoj su i zemlje van EU poput Turske i Kanade. To se dešava upravo uoči sastanka vojnih šefova koji se očekuje ove sedmice u Washingtonu kako bi se raspravljalo o konkretnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Ministri odbrane i vanjskih poslova EU također će se neformalno sastati iduće sedmice dok rastu očekivanja da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti spreman da se predstavi Zelenskom i Putinu u roku od sedmicu dana.

Trump je nagovijestio da bi američko ratno zrakoplovstvo moglo biti upotrijebljeno u Ukrajini, dok bi evropske zemlje mogle rasporediti trupe radi zaštite zemlje - sve opcije koje su u suprotnosti s ruskim ambicijama za osvajanje još teritorija.

Međutim, iako zapadne zemlje sve više vjeruju da mogu sarađivati s Trumpom i održati jedinstven front, bile su prisiljene prilagođavati svoje crvene linije njemu. Nakon razgovora u Washingtonu, EU je u ponedjeljak ublažila svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora.

"Postojala je nada da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o pitanju prekida vatre. To se nije dogodilo. Ali sveukupno, to je ipak bio dobar korak ka miru", rekao je peti diplomata, izražavajući zabrinutost zbog razlika u stavovima.

Najvažnije, međutim, jeste da i sam Trump sada javno priznaje kako je moguće da Putin ne pregovara u dobroj vjeri.

"Saznat ćemo o predsjedniku Putinu u narednih nekoliko sedmica. Moguće je da on ne želi napraviti dogovor. Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, to će biti teška situacija", rekao je američki predsjednik za Fox News.