Odlučujuća godina za rat u Ukrajini, SAD na prekretnici: Kako pomoći, a ne preći crvenu liniju
Podrška SAD-a i EU Kijevu dolazi konstantno usljed napada ruskog predsjednika Vladimira Putina za koje se očekivalo da će doći do zastoja tokom zimskog perioda. Iz straha da bi u 2023. Rusija mogla pokrenuti nove žestoke ofanzive, SAD i njeni saveznici su odlučni da nastave slati snažnije oružje no do sad.
Čini se da su u ovom trenutku premale nade da bi pregovorima moglo doći do okončanja rata. Ta je činjenica "ubrizgala" novu odlučnost i jedinstvo u zapadni savez u kritičnom trenutku.
Partneri sada upućuju tenkove i oklopna vozila u Ukrajinu. Nekoliko njih se pridružuje SAD-u u slanju antiraketnih projektila Patriot.
Ukrajina će, s obzirom na svoju očajnu situaciju, uvijek željeti više. I dok će budući izbori Zapada na kraju biti zasnovani na procjeni vlastitih interesa, kontekst ukrajinske agonije i hrabrosti nemoguće je zanemariti.
"Suočavamo se s kolapsom svijeta kakvog poznajemo, na način na koji smo navikli ili čemu težimo", rekla je prva dama Ukrajine Olena Zelenska na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u utorak.
Pitanja sa kojima se Zapad sada suočava su ozbiljna, ali su i poznata.
Koliko daleko bi NATO trebao ići u snabdijevanju Ukrajine brojnijim i sofisticiranijim ofanzivnim oružjem? Koja je ruska crvena linija prije nego što zapadna akcija izazove ogromnu eskalaciju – vjerovatno uključujući upotrebu nuklearnog oružja na bojnom polju koje bi moglo otvoriti užasno novo doba ratovanja i rizik od direktnog sukoba između SAD-a i Rusije?
Zatim se postavlja pitanje koliko će još dugo trajati politička podloga izvanrednog napora Zapada da se spasi Ukrajina, u Sjedinjenim Državama i Evropi – čak i ako je blaga kontinentalna zima oslabila Putinove napore da vodi energetski rat protiv civilnog stanovništva.
Predsjednik Joe Biden i zapadni čelnici suočavaju se sa zagonetkom koja je postala još akutnija nakon otpora Ukrajine i iznenađujuće sposobnosti da nanese velike gubitke ruskoj vojsci. Da li je Zapad posvećen pomoći Ukrajini da izbaci okupatora sa svoje teritorije? To je cilj koji bi na kraju mogao da izazove nepredvidiva politička previranja u Moskvi, pa čak i da ugrozi Putinov opstanak na vlasti.
Penzionisani general Wesley Clark, bivši vrhovni komandant NATO saveza za Evropu, rekao je u utorak za CNN Kate Bolduan da Zapad mora učiniti mnogo više, posebno nakon napada na Dnjepar.
"Moramo dati Ukrajini oružje da izbaci Rusiju. Rusija ne popušta u onome što radi, Putin mobiliše više snaga. Planira još jednu ofanzivu", rekao je Clark. "Super je što im dajemo 10 tenkova iz Britanije. Deset tenkova? Ukrajini treba 300, 500 tenkova. Super je što pokušavamo da im pošaljemo još nekoliko haubica. Nije dovoljno. Moramo se ozbiljno pozabaviti ovim."
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
