Nova ponuda iz Sirije: Nakon decenija neprijateljstva Damask spreman za dogovor s Izraelom

Shaibani je ovu poruku prenio tokom telefonskog razgovora sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, navodeći da je Damask izrazio "aspiraciju da sarađuje sa Sjedinjenim Državama kako bi se obnovio Sporazum o razdvajanju iz 1974".

Sirija i Izrael se tehnički nalaze u stanju rata još od 1948. godine, kada je formirana država Izrael, a sukobi i tenzije između dvije zemlje obilježili su cijeli tok arapsko-izraelskog konflikta. Sporazum iz 1974. godine, postignut uz posredovanje tadašnjeg američkog državnog sekretara Henryja Kissingera, uslijedio je nakon krvavog Jomkipurskog rata 1973. godine. Sporazum je uspostavio tampon-zonu pod nadzorom Ujedinjenih nacija na Golanskoj visoravni, gdje su stacionirane međunarodne mirovne snage (UNDOF).

Međutim, posljednji događaji u Siriji, uključujući pad režima Bašara al-Assada u decembru prošle godine, dodatno su destabilizirali već krhki sigurnosni poredak na granici Sirije i Izraela. Nakon pada Assada, izraelske snage su preuzele kontrolu nad dijelovima tampon-zone, opravdavajući to kao nužnu mjeru zaštite od potencijalnih prijetnji koje su mogle iskoristiti bezvlašće u Siriji.

Ujedinjene nacije smatraju ovaj izraelski potez kršenjem Sporazuma o razdvajanju snaga, ističući da su se obje strane obavezale na poštivanje statusa quo u demilitariziranoj zoni. Izrael, s druge strane, tvrdi da je sporazum prestao biti važeći jer "jedna od strana više nije bila u poziciji da ga implementira", aludirajući na urušavanje sirijskih državnih struktura nakon višegodišnjeg građanskog rata i konačnog sloma režima.

Signal iz Damaska da je spreman obnoviti saradnju s Washingtonom tumači se kao važan diplomatski pomak, posebno u svjetlu dugogodišnjeg neprijateljstva između Sirije i Sjedinjenih Država. Iako je Asaad al-Shaibani postao ministar u novoj sirijskoj prijelaznoj administraciji nakon pada Assadovog režima, izazovi oko teritorijalnog suvereniteta i budućnosti Golanske visoravni ostaju duboko ukorijenjeni u regionalnoj dinamici Bliskog istoka.

Ostaje da se vidi da li će izraelska vlada odgovoriti na ovaj sirijski poziv na obnovu dijaloga uz posredovanje SAD-a, te da li će se međunarodna zajednica uključiti u ponovno oživljavanje mirovnih mehanizama na ovom osjetljivom području.

Sporazum iz 1974. godine

Sporazum o razdvajanju snaga između Sirije i Izraela potpisan je 31. maja 1974. godine u Ženevi, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i ujedno bio je rezultat diplomatskih napora nakon Jomkipurskog rata iz 1973. godine (poznatog i kao Oktobarski rat).

Taj rat je izbio kada su Egipat i Sirija 6. oktobra 1973. izvele iznenadni napad na izraelske snage kako bi povratile teritorije izgubljene u Šestodnevnom ratu 1967. godine, uključujući Golansku visoravan, koju je Izrael tada okupirao od Sirije.

Nakon krvavih borbi i ogromnih gubitaka na obje strane, rat je završen bez jasnog pobjednika, ali je stvorio uvjete za novu rundu pregovora, koje je vodio američki državni sekretar Henry Kissinger, kroz tzv. "shuttle diplomaciju" – seriju brzih, intenzivnih posjeta regionalnim prijestolnicama.

Rezultat tih pregovora bio je Sporazum iz 1974. godine, koji je uspostavio tampon zonu pod nadzorom snaga UN-a (UNDOF) između izraelskih i sirijskih položaja na Golanskoj visoravni; definisao linije razdvajanja i demilitarizirane zone kako bi se spriječili novi sukobi i formalno označio prestanak direktnih vojnih operacija između dvije strane, iako nije predstavljao mirovni sporazum – tehnički, Sirija i Izrael su ostali u stanju rata.

Ovaj sporazum je do danas ostao ključni okvir za održavanje relativnog mira na sirijsko-izraelskoj granici, iako je u više navrata dovođen u pitanje, naročito nakon izbijanja sirijskog građanskog rata 2011. godine i sve većeg prisustva ne-državnih aktera u blizini izraelskih položaja.

UNDOF (United Nations Disengagement Observer Force) i dalje ima mandat da nadzire poštivanje sporazuma, ali mu je operativni kapacitet značajno otežan zbog nesigurnosti u regiji.