Uprkos optimizmu
37

Propali razgovori Sirije i Izraela, Tel Aviv pretjerao zahtjevom u posljednjem trenutku

Piše: F. H.
Mapa: Syria.liveuamap.com
Mapa: Syria.liveuamap.com
26.09.2025.
Reuters je u petak izvijestio da su pregovori između Sirije i Izraela o sigurnosnom paktu propali nakon što je Izrael obnovio zahtjev za otvaranjem takozvanog "humanitarnog koridora" u sirijsku južnu pokrajinu Sweida.

Sirijski dužnosnici odbacili su prijedlog, smatrajući ga pokušajem erozije suvereniteta pod krinkom pomoći, a izvori su rekli da je pritisak u zadnji čas poremetio ono što se očekivalo kao objava tokom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku.

Predloženi sporazum usredotočio se na stvaranje demilitarizovane zone u Sweidi, srcu sirijske zajednice Druza, gdje su smrtonosni sukobi u julu odnijeli stotine života.

Izrael, koji tvrdi da djeluje u odbranu Druza, manjine koja je također prisutna unutar izraelskih granica, više je puta izvodio napade duboko u Siriji. Damask je, međutim, optužio Izrael da iskorištava sektaške napetosti kako bi opravdao šire vojne intervencije i okupirao sirijski teritorij.

Privremeni predsjednik Ahmed al-Sharaa, koji je preuzeo vlast nakon pada al-Assada, upozorio je ove sedmice da izraelski manevri riskiraju poremetiti krhke pregovore.

"Bojimo se Izraela. Zabrinuti smo zbog Izraela. Nije obrnuto", rekao je, naglašavajući sirijske strahove da izraelske ponude za sigurnost prikrivaju ambicije proširenja kontrole nad južnom Sirijom.

Prema izvorima u Washingtonu, izraelskim dužnosnicima i sirijskim predstavnicima, Izrael je prvi put pokrenuo zahtjev za koridorom tokom ranijih razgovora u Parizu, samo da bi ga ponovno uveo u završnim fazama pregovora.

Taj potez potaknuo je nepovjerenje i bacio sumnju na izraelske namjere. Američki izaslanik Tom Barrack priznao je da su se, iako su se razgovori nekada činili blizu proboja, fokus sada pomaknuo sa širokog sigurnosnog okvira na uski "sporazum o deeskalaciji". Prema toj formuli, Izrael bi se obvezao zaustaviti napade dok se Sirija suzdržava od premještanja teške opreme blizu linije razgraničenja primirja (ADL).

Sirijski dužnosnici, međutim, ostaju skeptični. Napominju da se Izrael otvoreno protivio Sharinom vodstvu, pozivajući se na njegove prošle veze s džihadističkim frakcijama, te je lobirao u Washingtonu da Sirija ostane slaba i fragmentirana.

Dok je Sharina vlada nastojala uvjeriti podupiratelje i otvoriti kanale s međunarodnim akterima, suočava se s izazovom uravnoteženja očekivanja stranih sila sa zahtjevima stanovništva koje insistira na odbrani nacionalnog suvereniteta.

Premijer Benjamin Netanyahu rekao je Generalnoj skupštini UN-a da vjeruje da je dogovor sa Sirijom moguć ako se poštuje suverenitet i zaštite manjine. No njegov je ured kasnije pojasnio da izraelske crvene linije uključuju potpunu demilitarizaciju jugozapadne Sirije i eksplicitna garancije za zaštitu Druza, uvjete koje Damask vidi kao mehanizme za legitimizaciju izraelskog širenja utjecaja.

Gotovo pet decenija nakon što je sporazumom o razdvajanju iz 1974. uspostavljena tampon zona pod nadzorom UN-a, Izrael je eskalirao svoje vojne napade širom Sirije, napadajući infrastrukturu i uspostavljajući kontrolu nad teritorijima koji su ostali ranjivi nakon Assadovog pada.

Za Damask, najnoviji razgovori ilustriraju kako se Izrael nastavlja predstavljati kao zaštitnik dok istovremeno promovira agendu koja potkopava sirijsko jedinstvo i suverenitet

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima