Porast useljavanja iz Rumunije i Bugarske zbog siromaštva doveo je njemačke gradove i općine pred nerješive finansijske i socijalne probleme, piše dnevnik Badische Neueste Nachrichten. U pojedinim dijelovima većih gradova poput Berlina, Frankfurta ili Duisburga novodoseljeni Romi iz Rumunije i Bugarske skrbe za "socijalno ekspolozivnu" situaciju, piše dnevnik iz Karlsruhea, ukazujući na "drastičan porast" useljevanja.
Političari su upozorili na posebno kritičnu situaciju koja bi mogla uslijediti nakon 1. januara iduće godine, kada prestaje sedmogodišnje razdoblje ograničenog pristupa njemačkom tržištu rada za građane Rumunije i Bugarske.
Savez njemačkih gradova izrazio je nadavno "duboku zabrinutost" razvojem događaja u vezi s usljevanjem najsiromašnijih slojeva bugarskog i rumunskog društva u Njemačku, jer su pojedine dijelove njemačkih metropola dovele do "socijalnog usijanja". Pojačanoj getoizaciji pridonosi činjenica da se Romi usljavaju u "neprikladne nekretnine" te da su izloženi samovolji neodgovornih vlasnika nekretnina što dodatno otežava socijalnu situaciju doseljenika.
"Ako ne učinimo nešto kako bismo spriječili ovaj trend, situacija će se nakon 1. januara 2014. dodatno pogoršati", upozorio je ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Westfalije Guntram Schneider u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung.
Savezni ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich apelirao je u istom listu na Rumuniju i Bugarsku da nešto promjene glede socijalnog stanja Roma u tim zemljama.
"Problem mora biti percipiran i riješen u zemljama porijekla. Zbog toga se Njemačka, na evropskom i na bilateralnom nivou, zalaže za to da se evropska sredstva u povećanom obimu nego što je to bio slučaj dosad, aktiviraju u procesu integracije socijalno pogođenih u Bugarskoj i Rumuniji", rekao je Friedrich.
Sličnog je mišljenja i ministrica pravosuđa Sabine Leutheusser Schnarrenberger, koja je istakla potrebu borbe protiv diskriminacije Roma u zemljama podrijekla.
Prema informacijama Frankfurter Allgemeine Zeitunga, Savez njemačkih gradova ukazuje i na problem po kojem useljenici, iako zasad za obavljanje jednostavnijih poslova, ne mogu dobiti radnu dozvolu, prijavljuju lažni obrt što im, u slučaju pomanjakanja primanja, omogućava ostanak u Njemačkoj i socijalne povlastice.
Njemačka je za sve nove članice Evropske unije od 2004. pa naovamo uvele sedmogodišnja ograničenja pristupa tržištu rada. Za Rumuniju i Bugarsku, koje su EU pristupile početkom 2007., ovo ograničenje ukida se početkom iduće godine.
Njemačka je vlada nedavno odlučila uvesti ograničenje i za građane Hrvatske nakon planiranog ulaska u EU 1. jula ove godine. To je ograničenje zasad planirano na dvije godine, ali je moguće i produljenje. Ograničenje, kao što je to slučaj s građanima Rumunije i Bugarske, ne odnosi se na građane s visokim obrazovanjem koji u Njemačkoj pronađu posao shodno svome obrazovanju.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
