Po federalnom rotirajućem ključu, centralna proslava ujedinjenja ove godine se održava u najmanjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bremenu. Trećeg oktobra se slavi dan kada je pet saveznih pokrajina koje su se do tada nalazile u sastavu DRNJ-a, Saska, Saska-Anhalt, Mecklenburg Vorpommern, Brandenburg i Thueringen pripojeno SR Njemačkoj.
Pripojenje je rezultat gotovo jednogodišnjih intenzivnih diplomatskih aktivnosti pokrenutih nakon pada Berlinskog zida 9. novembra 1989. i koje su urodile potpisivanjem tzv. 4+2 ugovora 12. septembra 1990. u kojem se regulira proces spajanja njemačkih država. U sastavljanju ugovora 4+2, koji se službeno zove "Ugovor o zaključnoj regulaciji glede Njemačke", sudjelovali su predstavnici dviju njemačkih država te predstavnici nekadašnjih okupacijskih zemalja Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije te Sovjetskog saveza.
Datum 3. oktobar je izabran zbog praktičnih razloga: ujedinjenje je trebalo stupiti na snagu prije lokalnih izbora na području bivše Istočne Njemačke zakazanih za 14. oktobar te nakon što je rezultat pregovora 4+2 na konferenciji 2. oktobra predstavljen ministrima vanjskih poslova zemlja članica OSCE-a (tada još KESS).
Uprkos opće uvriježenom mišljenju, većina stanovnika Njemačke pozitivno gleda na čin ujedinjenja i spajanja dviju njemačkih država. Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja što ga je u petak objavila državna TV-stanica ZDF, većina građana Njemačke pozitivno gleda na proces ujedinjenja.
Tako 84 posto ispitanih smatra da je ujedinjenje dviju njemačkih država bio ispravan potez, s tim da je to mišljenje podjednako s obje strane nekadašnje njemačko-njemačke granice. To, kako drže demografi, nije iznenađenje jer uprkos pojedinim bombastičnim ispitivanjima kojima se želi prikazati kako stanovnici Njemačke priželjkuju ponovnu izgradnju Berlinskog zida, pozitivno mišljenje građana o ujedinjenju je od 90-ih godina na stabilno visokom nivou od 80 posto.
Stanovnici zapadnog dijela zemlje još uvijek dvoje oko konstantno visoke pomoći koja se i nakon 20 godina slijeva sa zapada na istok zemlje. Prema nekim procjenama proces ujedinjenja dosad je stajao između 1,3 i 1,6 biliona eura s tim da se godišnje sa zapada na istok još uvijek slije oko 100 milijardi eura. Mnogi, s obzirom na zastarjelu infrastrukturu u nekim strukturalno nerazvijenim dijelovima zapada zemlje, poput Rurske oblasti, traže prekid projekta "Obnova Istoka" te preusmjeravanje sredstava u projekt "Obnova Zapada".
Infrastrukturne promjene na istoku zemlje najprije upadaju u oči prilikom vožnje autocestama. I dok je mreža autocesta na istoku zemlje pred sam slom DRNJ-a bila u katastrofalnom stanju, danas su autoceste na istoku među najboljima u čitavoj Evropi. U međuvremenu su autoceste na istoku zemlje u boljem stanju od brzih prometnica u mnogim zapadnim dijelovima, što je dodatno ulje na vatru onih koji smatraju da bi nakon 20 godina finansiranja istoka trebalo prionuti "obnovi zapada".
Stanovnici istočnih dijelova zemlje žale se na još uvijek neizjednačen standard na istoku i zapadu zemlje. Tako i dva desetljeća nakon ujedinjenja u istim branšama vladaju različiti tarifni ugovori pri čemu su satnice na istoku zemlje, u tzv. "novim saveznim pokrajinama" u pravilu niže i iznose oko 85 posto nivoa na zapadu. Razlika postoji i u visini penzija koje su na istoku zemlje niže.
Velike razlike primjetne su i na području ekonomske razvijenosti, pa tako i stepena nezaposlenosti. U septembru je stopa nezaposlenosti za zapad zemlje iznosila 6,2 posto, dok je istodobno na istoku zemlje ona s 11 posto bila gotovo dvostruko viša. Manjak radnih mjesta jedan je od razloga egzodusa stanovništva iz pojedinih dijelova bivše Istočne Njemačke koje je u posljednjih 20 godina napustilo preko 1,5 miliona stanovnika koji su najvećim dijelom otišli na zapad zemlje.
Jedan od "dobitnika" ujedinjenja je okoliš nekadašnje Istočne Njemačke. Naime, standardi zaštite okoliša u DRNJ-u bili su toliko niski, a industrijski pogoni u tako lošem stanju da je samo industrijsko područje u istočnoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt 1990. proizvodilo više štetnih plinova nego cjelokupna industrija Zapadne Njemačke. Nakon 20 godina količina štetnih tvari u zraku istočnog dijela Njemačke iznosi manje od jedan posto izmjerenih dvadeset godina ranije.
"Nijedan cilj Ugovora o ujedinjenju nije do te mjere ostvaren kao cilj poboljšanja ekološkog standarda", smatra njemački ministar zaštite okoliša Norbert Roetgen.
Mnogi danas, kada se u ujedinjenoj Njemačkoj sve više razmišlja o politici prema porodici, ukazuju na sistem jaslica i vrtića koji je u DRNJ-u bio daleko razvijeniji nego na zapadu zemlje, gdje je godinama vladao politički konsenzus o tomu da je za brigu o djeci u društvu zadužena žena. Politički cilj kojem trži sadašnja vlada Angele Merkel, da svako dijete iznad tri godine starosti polaže pravo na mjesto u vrtiću, bit će, kako se predviđa, ostvaren tek 2013. dok je još uoči pada Berlinskog zida taj problem u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj bio riješen.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
