Nikad važniji izbori za Kijev: Ni novi Kongres neće promijeniti Trumpov kurs prema Ukrajini

Izbori 3. novembra održavaju se u trenutku kada su odnosi Washingtona i Kijeva na niskim granama. Trumpa su američki zakonodavci, Kijev i evropske prijestolnice kritikovali jer je dozvolio uvoz ruskog dizela u SAD i ublažio sankcije Rusiji. Istovremeno se na Ukrajinu vrši pritisak da prestane napadati ruske rafinerije, a Kijev se suočava s prekidima u obavještajnoj podršci i isporukama sistema protivzračne odbrane Patriot.

Birači biraju svih 435 članova Predstavničkog doma, gdje se očekuje da demokrate osvoje većinu prvi put od 2020. godine. U Senatu, gdje se bira oko trećina od 100 mjesta, izgledi su slabiji, a sedam utrka smatra se neizvjesnim.

Čak i s 51 mjestom u Senatu demokratama bi za ključne zakone trebali glasovi republikanaca, jer je za prevazilaženje filibustera potrebno 60 glasova. Senatori su ranije pokazali da mogu postići dvostranačku većinu za Ukrajinu, posljednji put u augustu kada je Zakon Lindseyja Grahama usvojen sa 86 glasova.

"U današnjem izrazito polariziranom političkom okruženju većina zakonodavaca oklijeva da se suprotstavi predsjedniku iz vlastite stranke, čak i kad se ne slaže s njegovim odlukama", rekao je James M. Lindsay iz Vijeća za vanjske odnose (Council on Foreign Relations).

I kad bi demokrate progurale zakon o pomoći Ukrajini ili oštrijim sankcijama Rusiji, Trump ima pravo veta. Za njegovo preglasavanje potrebna je dvotrećinska većina u oba doma. "Kongres ima loš učinak u preglasavanju predsjedničkih veta, posebno u vanjskoj politici", kaže Lindsay.

Daniel Hamilton iz Instituta Brookings smatra da bi Kongres mjere za Ukrajinu mogao ubaciti u zakone koji se moraju usvojiti, poput budžeta za odbranu ili Zakona o nacionalnoj odbrani (NDAA), i tako izazvati Trumpa da stavi veto. "Malo je vjerovatno da će to uraditi, jer cijeli zakon finansira Ministarstvo odbrane", rekao je.

Zakon potpisan, pa zaobiđen

Trump može zaobići i zakon koji je sam potpisao. Zakon o sankcijama Rusiji, koji je predvodio pokojni senator Graham, potpisao je u septembru, ali je 16. oktobra izdao široko izuzeće od tih sankcija.

To se desilo nekoliko dana nakon što je Ministarstvo finansija ukinulo ograničenja na kupovinu ruskog dizela. Ranije ove godine Pentagon je mjesecima odgađao 400 miliona dolara vojne pomoći iz programa USAI, iako ju je Kongres već odobrio.

"Neke predsjedničke ovlasti, poput toga kada pregovarati, s kim i o čemu, izvan su moći Kongresa da ih usmjerava, ograničava ili reguliše", kaže Lindsay. "Demokratski Predstavnički dom ili Kongres mogu se ljutiti zbog Trumpove diplomatije s Rusijom, ali ga ne može natjerati da je promijeni."

Istrage i saslušanja

Većina bi demokratama ipak dala vođenje odbora i pravo da pozivaju zvaničnike administracije. Prema Hamiltonu, mogli bi istraživati Elona Muska, ministra odbrane Petea Hegsetha te Trumpove izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

Muska terete za privremeno ograničavanje Starlinka u Ukrajini, a Hegsetha za odgađanje isporuka raketa Patriot. Izaslanici su kritikovani zbog mirovnih prijedloga povoljnih za Moskvu.

Ako Hakeem Jeffries zamijeni Mikea Johnsona na čelu Predstavničkog doma, republikanski skeptici više ne bi mogli blokirati prijedloge zakona o pomoći Ukrajini.

Demokratski kongresmen Mike Levin rekao je da će koristiti "svaki zakonodavni i nadzorni alat" da administracija odgovara te da Ukrajina dobije pomoć. Gregory Meeks, najviši demokrata u Odboru za vanjske poslove Predstavničkog doma, najavio je da će raditi na "popravljanju" Grahamovog zakona. To uključuje i ukidanje Trumpove mogućnosti da jednostrano odobri uvoz ruske energije.

Ipak, Ukrajina nije pri vrhu prioriteta demokrata. Njihov plan za prvih 100 dana usmjeren je na troškove života i obuzdavanje Trumpovog rata protiv Irana, koji je podigao inflaciju i cijene goriva.

Hamilton očekuje da će se Trump, kao i većina predsjednika u sličnoj situaciji, okrenuti vanjskoj politici. "Trump će vjerovatno biti još nečuveniji u nekim svojim inicijativama nego prije, možda uključujući saradnju s Putinom i Xijem na štetu Ukrajine i Evrope", rekao je.

Lindsay dodaje da se Trump ne može ponovo kandidovati i da ga ne zanima koliko su njegovi potezi nepopularni. "To nisu odluke predsjednika koji prati političke vjetrove", zaključio je.