Netanyahu se danas sastaje s Trumpom: Tražit će nove detalje u pregovorima s Iranom

Izrael već dugo traži da Iran potpuno obustavi obogaćivanje urana, smanji svoj balistički raketni program i prekine veze s militantnim grupama širom regiona. Iran je takve zahtjeve uvijek odbacivao, poručujući da bi prihvatio samo određena ograničenja svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija.

Nejasno je da li su krvavo gušenje masovnih protesta prošlog mjeseca u Iranu ili premještanje ključnih američkih vojnih kapaciteta u region učinili iranske lidere spremnijim na kompromis, kao i da li je Trump uopće zainteresovan za daljnje proširivanje već ionako teških pregovora.

Netanyahu, koji će u Washingtonu boraviti do srijede, decenijama u svojoj političkoj karijeri zagovara snažniji američki pritisak na Iran. Ti napori urodili su plodom prošle godine, kada su se SAD pridružile Izraelu u 12 dana zračnih udara na iranske vojne i nuklearne ciljeve, a mogućnost dodatne vojne akcije protiv Irana vjerovatno će biti jedna od tema ovosedmičnih razgovora.

Netanyahuova posjeta dolazi samo dvije sedmice nakon što su Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner, Trumpov zet i savjetnik za Bliski istok, u Jerusalemu razgovarali s izraelskim premijerom. Američki izaslanici su u petak u Omanu održali indirektne razgovore s iranskim ministrom vanjskih poslova.

"Premijer smatra da svaki pregovori moraju uključivati ograničavanje balističkih projektila i okončanje podrške iranskoj osi", saopćeno je tokom vikenda iz Netanyahuovog ureda, uz referencu na militantne grupe koje podržava Iran, poput palestinskog Hamasa i libanskog Hezbollaha.

Godine nuklearnih pregovora donijele su malo napretka otkako je Trump, uz snažno ohrabrenje Izraela, raskinuo sporazum iz 2015. s Iranom. Iran je pokazao malo volje da otvori ostala sporna pitanja, čak i nakon ponovljenih udara i nazadovanja. No sastanak s Trumpom Netanyahuu daje priliku da utiče na proces, a mogao bi ojačati i njegovu poziciju kod kuće.

"Očigledno je da živimo u danima u kojima se donose odluke, Amerika bi uskoro trebala okončati svoje vojno nagomilavanje i pokušava do kraja iscrpiti mogućnosti pregovora", kaže Yohanan Plesner, čelnik izraelskog Instituta za demokratiju, think tanka sa sjedištem u Jerusalemu.

"Ako želite imati utjecaj na proces, samo se dio toga može raditi preko Zooma."

Trump je prošlog mjeseca zaprijetio vojnom udarom na Iran zbog ubistava demonstranata i strahova od masovnih pogubljenja, premjestivši u region više vojnih kapaciteta. Hiljade ljudi su ubijene, a desetine hiljada uhapšene dok su iranske vlasti gušile proteste izazvane teškom ekonomskom situacijom.

Kako su se protesti uglavnom stišali, Trump je fokus prebacio na iranski nuklearni program, za koji SAD, Izrael i druge države odavno sumnjaju da je usmjeren ka razvoju oružja. Iran insistira da je program isključivo mirnodopski i tvrdi da ima pravo obogaćivati uran u civilne svrhe.

Sima Shine, stručnjakinja za Iran i bivša uposlenica izraelske obavještajne agencije Mossad, a danas analitičarka u Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Izraelu, kaže da se Izrael boji da bi SAD mogao sklopiti uski dogovor s Iranom prema kojem bi Teheran privremeno obustavio obogaćivanje urana.

Sporazum kojim bi Iran obustavio obogaćivanje na nekoliko godina omogućio bi Trumpu da proglasi pobjedu. No Izrael smatra da bi svaki takav dogovor koji ne okonča iranski nuklearni program i ne smanji arsenal balističkih projektila na kraju prisilio Izrael na novi val udara, kaže ona.

Iran možda ionako ne može obogaćivati uran nakon prošlogodišnjih udara, što čini ideju o privremenom moratoriju privlačnijom opcijom.

U novembru je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio da Iran više ne obogaćuje uran zbog štete nastale tokom prošlogodišnjeg rata. U američkim i izraelskim zračnim udarima poginulo je gotovo 1.000 ljudi u Iranu, dok su iranske raketne salve u Izraelu usmrtile skoro 40 osoba.

I dalje je nejasno koliku je štetu pretrpio iranski nuklearni program. Inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju još nije dopušteno da posjete bombardovane nuklearne lokacije. Satelitski snimci ipak pokazuju aktivnost na dvije od njih.

Netanyahu, koji se kasnije ove godine suočava s izborima, godinama kao jedan od svojih glavnih aduta ističe bliske veze sa svjetskim liderima, posebno s Trumpom, kojeg hvali kao najboljeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući. Ovaj sastanak omogućava Netanyahuu da izraelskoj javnosti pokaže da je ključni igrač u razgovorima o Iranu.

"Pitanje odnosa između Netanyahua i Trumpa bit će centralna tema kampanje, a on poručuje: 'Samo ja to mogu, samo ja'", kaže Shine.

Netanyahu je najdugovječniji izraelski premijer, s više od 18 godina na toj funkciji. Njegova vlada, najnacionalističkija i najvjerskija u historiji Izraela, očekuje se da će opstati do izbora u oktobru ili vrlo blizu toga.

Netanyahu je prvobitno trebao posjetiti Washington sljedeće sedmice povodom lansiranja Trumpovog Vijeća za mir 19. februara, inicijative koja je u početku zamišljena kao mehanizam za obnovu Gaze nakon rata Izraela i Hamasa, ali je u međuvremenu dobila širi mandat rješavanja globalnih kriza.

Netanyahu je pristao priključiti se inicijativi, ali je skeptičan jer uključuje Tursku i Katar, zemlje za koje ne želi da imaju ulogu u poslijeratnoj Gazi zbog njihovih odnosa s Hamasom.

Pomjeranje posjete unaprijed moglo bi pružiti "elegantno rješenje" koje Netanyahuu omogućava da preskoči svečano lansiranje bez uvrede za Trumpa, smatra Plesner. Netanyahuov ured nije želio komentarisati.