U januaru, potres na Haitiju je odnio više od 200.000 života, a mjesec dana kasnije, mnogo jači potres u Čileu manje od 500.
Tako ogromne razlike u broju žrtava pokazuju da posljedice pririodnih katastrofa u najvećoj mjeri zavise od sposobnosti neke države da se za njih pripremi i da na njih odgovori.
Čile, jedna od latinoameričkih zemalja s najboljim rukovodstvom, raspolagao je neophodnim administrativnim i ekonomskim sredstvima, za razliku od Haitija koji spada među najsiromašnije države na svijetu.
Pakistan po svojim sposobnostima da odgovori na poplave nije Haiti, ali nije ni Čile, pa zato ne iznenađuje što je broj žrtava tako velik.
Prirodne katastrofe mogu da oslobode i destabilizujuće političke sile.
Dalja nestabilnost, zaključuje Financial Times, je posljednja stvar koja je potrebna pakistanskim vlastima koje već i onako muku muče s talibanskim pobunjenicima.
TELUS Digital tim pokazao kako izgleda kada se briga o zajednici i kompanijska kultura sretnu izvan opisa posla
Mladić iz Bugarske zaprosio djevojku na maturalnoj večeri: Prvo lažirao svađu s prijateljem pa je iznenadio
Adna Vatrić, vlasnica Studija Hills: "Žene danas kupuju osjećaj, a ne samo vjenčanicu"
Invazija navijača BiH na Koševo: Svi žele ispratiti Zmajeve na Svjetsko prvenstvo
Emir Spahić u društvu supertalentovanog bh. napadača, fotografija "osvojila" društvene mreže
