Nema mira ni primirja s Izraelom: Novi napadi u Libanu i Siriji kao uvod za stvaranje "Velikog Izraela"

U zračnim udarima na jugu Libana pogođeno je nekoliko objekata koje su iz IDF-a okarakterizirali kao podzemna vojna skladišta pokreta Hezbolah.

Udari su samo najava šire zračne kampanje koju izraelski ratni kabinet planira verificirati tokom svog današnjeg sastanka. Iako je Hezbolah ostao pasivan tokom 12-dnevnog rata Izraela i Irana, izraelska vojska zahtijeva nastavak zračnih udara po njihovim objektima plašeći se naknadne odmazde za bombardovanje Teherana.

Prema odluci, više od deset hiljada pripadnika međunarodnih snaga počet će postupno povlačenje iz Libana 31. decembra 2026. pri čemu se očekuje da će libanske vlasti preuzeti punu kontrolu nad jugom zemlje.

Na terenu će se izostanak i povlačenje snaga UN-a na izraelsko-libanskoj granici shvatiti kao prilika za nove operacije izraelske vojske kojoj mandat UN-a nije uspio stati na put.

S druge strane, vrlo krhak unutrašnji mir u Libanu, kao i odnosi etničkih i vjerskih grupa u zemlji sve izglednije idu ka građanskom ratu, čime se za Izrael otvara mogućnost sirijskog scenarija.

A sirijski scenarij znači podršku jednoj od marginaliziranih grupa i stajanje u njenu zaštitu s ciljem teritorijalnog proširenja Izraela. U Siriji su ulogu zaštitu Izraela dobili Druzi, dok bi u Libanu to mogli biti Maroniti koji uživaju zaštitu i podršku Francuske.

Uzimajući u obzir sve navedeno, osnova za stvaranje velikodržavnog projekta "Velikog Izraela" nesumnjivo počiva na okupaciji sirijskog dijela Golanske visoravni, ali i južnog dijela Libana sve do rijeke Litani.