Svijet
0

NATO pozvao na poštivanje primirja u Nagorno-Karabahu: Nema vojnih rješenja za konflikte

Anadolija
Generalni sekretar NATO-a Jans Stoltenberg pozvao je Azerbejdžan i Armeniju da se pridržavaju dogovorenog prekida vatre u kriznoj regiji Nagorno-Karabah.

"Ohrabren sam izvještajima da je došlo do prekida sukoba i ljudskih gubitaka duž cjele linije razgraničenja između dvije zemlje u Nagorno-Karabahu. Pozivam sve strane na poštivanje primirja i da budu suzdržane kako ne bi došlo do novih sukoba", poručio je prvi čovjek NATO-a Stoltenberg u jutrošnjem saopćenju.

Stoltenberg je dalje poručio da NATO snažno podržava napore OSCE-ove Minsk grupe koja radi na mirnom rješavanju višedecenijskog azerbejdžansko-armenskog konflikta.

"Strane u konfliktu moraju ponovo sjesti za pregovarački stol i pronaći sveprihvatljivo rješenje. Nemoguće je rješenje konflikta tražiti vojnim putem. Traženje mirnih rješenja problema je osnovno načelo koje prihvataju svi partneri NATO-a kada pristupe Partnerstvu za mir", poručio je Stoltenberg.

Sukobi u regiji Nagorno-Karabah su počeli u noći sa petka na subotu. Iz Ministarstva odbrane Azerbejdžana ranije je saopćeno da je armenska vojska topovima, minobacačima i drugom teškom artiljerijom početkom proteklog vikenda gađala njihove položaje i naseljena područja, na šta je vojska Azerbejdžana uzvratila. Primirje je na snagu stupilo jučer tačno u podne.

U sukobima je poginulo 16 azerbejdžanskih i više od 100 armenskih vojnika, kako navodi zvanični Baku.

Nagorno-Karabah je regija u Azerbejdžanu koja je 6. januara 1992. godine jednostrano proglasila nezavisnost. Većinu stanovništva čine Armenci koji smatraju da regija treba da bude dio Armenije. Regija je pod kontrolom armenske vojske i separatista od Armensko-azerbejdžanskog rata, koji je okončan 1994. godine, a u kojem je poginulo 30.000 ljudi. Ujedinjene nacije Nagorno-Karabah tretiraju kao azerbejdžansku teritoriju, baš kao i Vijeće Evrope.

OSCE je još 1992. godine s ciljem mirnog rješavanja azerbejdžansko-armenskog spora u Nagorno-Karabahu osnovao Minsk grupu na čijem čelu su tri države - SAD, Francuska i Rusija. Godine pregovora su donijele malo napretka u rješavanju spora bivših članica Sovjetskog saveza.