NATO je preživio još jedan dan: Evropski saveznici preuzimaju odgovornost

"Trumpov samit“ – tako je američki državni sekretar Marco Rubio nazvao ovosedmično okupljanje lidera NATO-a u Hagu.

Trump je odnio pobjedu, jer su se zemlje NATO-a složile da do 2035. godine potroše 5 posto bruto domaćeg proizvoda na odbranu, a drugi saveznici su odahnuli dok je američki predsjednik ponovio američku posvećenost NATO-u, barem za sada, piše Politico.

Sve su ovo razlozi za slavlje, s obzirom na to da SAD ostaju ključni član saveza. Evropska posvećenost trošenju znači da će s vremenom njene vlade preuzeti mnogo veću odgovornost za vlastitu odbranu, a NATO će sada biti bolje sposoban da odvrati i, ako je potrebno, brani svoju teritoriju od vojne prijetnje Rusije.

Iza svih tapšanja po leđima, širokih osmijeha i dobrodušnosti, nemoguće je ignorisati stvarne zabrinutosti i strahove koji sada u potpunosti prožimaju savez.

"Teško je preći preko ogromne razlike u načinu na koji članice saveza gledaju na prijetnju koju predstavlja Rusija. Dok kratka izjava koju su lideri dogovorili naziva Rusiju dugoročnom prijetnjom, ova izjava je znatno ublažena u poređenju s prošlogodišnjom, u kojoj je Rusija nazvana najznačajnijom i najdirektnijom prijetnjom sigurnosti saveznik". Kada je direktno upitan da li se slaže da je predsjednik Vladimir Putin "protivnik", Trump je skrenuo s teme", izjavio je u razgovoru za Politico Ivo Daalder, nekadašnji američki ambasador u NATO-u.

Zajednička percepcija prijetnje čini samu srž vojnog saveza, a neslaganja o prirodi ruske prijetnje često su dovodila do kriza. Ali SAD nikada prije nisu predvodile napore da se umanji značaj vojnog izazova s ​​Istoka.

Naravno, ove razlike u percepciji prijetnje također utiču na politiku saveza prema Ukrajini. Trump ovaj rat vidi kao isključivo "evropsku situaciju" i odustao je od svog prilično kratkotrajnog napora da okonča sukob. Ali za većinu Evropljana, Ukrajina i njena sigurnost su sastavni dio mira na kontinentu. I uprkos tome što je Trump čvrsto zatvorio vrata NATO-a Kijevu, generalni sekretar Mark Rutte i drugi saveznički lideri insistiraju da je ukrajinski put ka članstvu "nepovratan".

Daalder dalje navodi da Trump ne vidi samo glavnu prijetnju NATO-u. On je također doveo u pitanje ideju da je sigurnost unutar saveza nedjeljiva , odnosno da sigurnost jednog saveznika zavisi od sigurnosti svih saveznika.

Biti prijatelj je jedno, biti pravi saveznik je drugo. Ovo drugo je ono što je važno u međunarodnoj politici, a američki saveznici u NATO-u su jednako zabrinuti zbog Trumpovog nerazumijevanja ove teze.

Zato su se saveznici složili da potroše mnogo više na odbranu - 5 posto BDP-a, uključujući 3,5 posto na osnovne odbrambene kapacitete, što je skoro dvostruko više od trenutne granice od 2 posto.

Evropski saveznici i Kanada su shvatili da više ne mogu računati na SAD za svoju sigurnost i odbranu. Kao što im je američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao u februaru: "Oštre strateške realnosti sprečavaju Sjedinjene Američke Države da se prvenstveno fokusiraju na sigurnost Evrope“

Za razliku od svih svojih prethodnika, Trump nije zainteresiran za podjelu tereta. On želi prebacivanje tereta. I kao rezultat toga, utjecaj Washingtona i njegova moć nad NATO-om i Evropom će se konstantno smanjivati, zaključuje se u tekstu Politico-a.