NATO pred historijskim zaokretom: Savez se sprema za najveću transformaciju od Hladnog rata

Ministri odbrane zemalja članica usaglasili su prijedlog prema kojem bi se izdvajanja za odbranu trebala povećati na čak 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2032. godine. Jedan od glavnih zadataka, posebno za evropske članice, jeste višestruko ulaganje u sisteme protuzračne odbrane.

Kako prenosi Bloomberg, na sastanku ministara odbrane u Bruxellesu usvojeni su tajni planovi razvoja vojnih kapaciteta koje svaka članica mora ispuniti u okviru šireg obrambenog okvira NATO-a. Među ključnim prioritetima nalazi se pet puta veće ulaganje u protuzračnu odbranu na evropskom kontinentu.

Iako se ovaj cilj neće ravnomjerno rasporediti među svim članicama, on jasno pokazuje dubinu i ozbiljnost transformacije koja se očekuje, posebno u kontekstu nove sigurnosne arhitekture u Evropi.

Nova formula ulaganja u odbranu

Dogovoreno je i okvirno usmjerenje budućih investicija: 3,5 posto BDP-a namijenjeno je isključivo za vojne potrebe, dok bi dodatnih 1,5 posto pokrilo troškove vezane za kibernetičku sigurnost, logistiku, infrastrukturu i civilnu spremnost. Iako ova formula još nije konačna i o njoj će se dodatno pregovarati, NATO očekuje da sve članice usklade svoje planove do 2032. godine.

"Ne radimo ovo zbog jedne osobe", poručio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, odgovarajući na tvrdnje da se time pokušava udovoljiti američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. "Radimo to da bismo zaštitili milijune ljudi."

Rutte je dodatno pojasnio:
“Ti ciljevi točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama. Protuzračna obrana, borbeni zrakoplovi, tenkovi, dronovi, osoblje, logistika i još mnogo toga. Sve je to potrebno kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni kako bismo jamčili sigurnost za naših milijardu ljudi.”

Odluka se očekuje na samitu u Haagu

Prema najavama, konačni dogovor bi mogao biti potvrđen na samitu lidera članica NATO-a koji će se održati 24. i 25. juna u Haagu. Na tom skupu planiran je samo jedan radni sastanak, u potpunosti posvećen novom pragu ulaganja u odbranu.

Uloga Sjedinjenih Američkih Država u svemu ostaje presudna. Donald Trump, koji već duže vrijeme insistira na većem doprinosu Evrope, ranije je isticao da očekuje minimalno 5 posto BDP-a za odbranu. Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je da “svako rame mora biti pritisnuto uz plug”, naglašavajući da su konsultacije još u toku, posebno s Londonom.

Velika Britanija, pod vodstvom premijera Keira Starmera, za sada izbjegava čvrstu obavezu u vezi s ciljem od 5 posto. Umjesto toga, britanski zvaničnici ističu da bi prioritet trebale imati zemlje koje još uvijek ne ispunjavaju postojeći cilj od 2 posto BDP-a.

Jedna od najskupljih, ali i najvažnijih komponenti nove NATO strategije upravo je protuzračna odbrana. Njemačka je već objavila da će preuzeti vodeću ulogu u proširenju inicijative European Sky Shield, čiji je cilj uspostava sistema zaštite od balističkih projektila širom Evrope.

“To je među glavnim prioritetima”, izjavio je jedan NATO zvaničnik za Bloomberg, dodajući da su sistemi zaštite od dronova, projektila i aviona godinama bili zanemarivani, posebno dok je fokus Alijanse bio usmjeren ka Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

No, nakon ruske invazije na Ukrajinu, pažnja se ponovo vraća evropskom kontinentu.

Novo poglavlje evropske sigurnosti
Planirani dogovor koji bi trebao biti potvrđen na predstojećem samitu u Haagu mogao bi predstavljati prekretnicu u evropskoj sigurnosnoj politici. Po prvi put nakon Hladnog rata, NATO jača svoje kapacitete ne zbog udaljenih konflikata, već zbog konkretne prijetnje s istoka – i sve izraženije potrebe da evropske članice preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost.