Nakon 41 godinu na slobodu iz francuskog zatvora pušten jedan od simbola borbe za Palestinu

Opisan kao "čovjek koji je proveo najduže vrijeme u zatvoru zbog događaja povezanih s izraelsko-palestinskim sukobom", Abdallah je napustio zatvor na jugu Francuske u ranim jutarnjim satima petka i trebao je biti ukrcan na let direktno za Bejrut.

Osuđen 1987. godine za suučesništvo u ubistvima dvojice diplomata u Francuskoj, jednog američkog i jednog izraelskog, Abdallah je postupno zaboravljen od strane šire javnosti.

No, njegovo puštanje na slobodu ostalo je cause célèbre za aktiviste marksističko-lenjinističke ljevice, s kojima se još uvijek identificira.

Njegovo ozbiljno bradato lice nastavilo se nazirati s transparenata na ljevičarskim demonstracijama; a jednom godišnje prosvjednici su se okupljali kako bi zahtijevali njegovo oslobađanje ispred njegovog zatvora u Pirinejima. Tri francuske općine pod vodstvom ljevice proglasile su ga "počasnim građaninom".

Iako je imao pravo na uvjetni otpust od 1999., njegovi su zahtjevi za puštanje na slobodu odbijeni. Prema riječima pristaša, to je bilo zbog pritiska SAD-a i Izraela na francusku vladu.

U nedavnom intervjuu za francusku novinsku agenciju AFP u svojoj ćeliji u zatvoru Lannemazan, rekao je da je ostao zdrav razum fokusirajući se na palestinsku "borbu".

"Da nisam imao tih... pa, 40 godina - to vam može pretvoriti mozak u kašu", rekao je.

Na zidovima svoje ćelije Abdallah je držao sliku revolucionara Che Guevare iz 1960-ih i razglednice od pristaša širom svijeta. Stol je bio prekriven hrpama novina.

Rođen 1951. u kršćanskoj porodici u sjevernom Libanu, Abdallah je krajem 1970-ih pomogao u osnivanju Libanonskih oružanih revolucionarnih frakcija (LARF), male marksističke skupine posvećene borbi protiv Izraela i njegovog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.

U to vrijeme Liban je bio upleten u građanski rat. Godine 1978., a zatim ponovno 1982., Izrael je izvršio invaziju na južni Liban.

Abdallahova skupina odlučila je napasti izraelske i američke ciljeve u Evropi te je izvela pet napada u Francuskoj. Godine 1982. njeni su članovi upucali i ubili američkog diplomata Charlesa Raya u Strasbourgu i izraelskog diplomata Yakova Barsimantova u Parizu. Osim toga, automobilska bomba za koju je okrivljen LARF ubila je dva francuska stručnjaka za deaktiviranje bombi.

Abdallah je uhapšen u Lyonu 1984. Praćen od francuskih obavještajnih oficira, mislio je da ga prate izraelski ubice te se predao u policijskoj postaji. U početku je optužen samo za posjedovanje lažnih pasoša i kriminalno udruživanje.

Ubrzo nakon toga, francuski državljanin otet je u sjevernom Libanu, a francuska tajna služba započela je pregovore preko Alžira kako bi organizirala razmjenu.

Francuski državljanin je pušten na slobodu, ali neposredno prije nego što je Abdallah trebao biti pušten, policija u Parizu pronašla je zalihu oružja u njegovom stanu, uključujući pištolj kojim su ubijeni diplomati. To je onemogućilo njegovo puštanje na slobodu.

Dvije godine kasnije, u pripremi za njegovo suđenje, Pariz je pogodio niz terorističkih napada u kojima je ubijeno 13 ljudi. Političari i mediji okrivili su Abdallahove saveznike koji su pokušavali izvršiti pritisak na Francusku da ga oslobodi.

Na suđenju je Abdallah negirao umiješanost u ubistva, ali je branio njihovu legitimnost. Dobio je doživotnu kaznu zatvora.

Od više od 10 zahtjeva za puštanje na slobodu od 1999. godine, samo je jedan bio blizu uspjeha. No, 2013. godine tadašnja američka državna sekretarka Hillary Clinton pisala je francuskoj vladi izražavajući nadu da će pronaći "način da ospori zakonitost" sudske odluke o oslobađanju Abdallaha.

Njenu poruku kasnije je objavio WikiLeaks.

Ministar unutarnjih poslova Manuel Valls tada je odbio potpisati nalog o protjerivanju kojim je bilo uvjetovano Abdallahovo puštanje na slobodu.

Ove je godine žalbeni sud odlučio da je dužina Abdallahovog pritvora bila "nesrazmjerna" i da više ne predstavlja prijetnju. Ponovno je naveo da nakon njegovog puštanja na slobodu mora odmah uslijediti protjerivanje iz Francuske.

"Ovo je pobjeda pravde, ali je i politički skandal što nije pušten prije, zahvaljujući ponašanju Sjedinjenih Američkih Država i uzastopnih francuskih predsjednika", rekao je njegov advokat Jean-Louis Chalanset.

Među ljudima koji su se zalagali za njegovo puštanje na slobodu bila je i dobitnica Nobelove nagrade za književnost za 2022. godinu Annie Ernaux, koja je rekla da je on "žrtva državne pravde koje bi se Francuska trebala sramiti".

Yves Bonnet, šef obavještajne službe koji je pokušao pregovarati o Abdallahovoj razmjeni 1985. godine, a sada je član krajnje desničarskog Nacionalnog skupa, rekao je da je "s njim postupano gore nego sa serijskim ubicom" i da su "Sjedinjene Američke Države bile opsjednute time da ga drže u zatvoru".

Prema izvještaju u novinama Le Monde, nijedan palestinski zatvorenik - čak ni oni osuđeni na doživotni zatvor u Izraelu - nije odslužio više od 40 godina u zatvoru. Abdallah je odslužio 41.