Na današnji dan prije 62 godine, tri pucnja su promijenila svijet: Ko je ubio JFK-a?

Iako je prošlo više od 60 godina, atentat na JFK-a ostaje jedan od najkontroverznijih i najistraživanijih događaja modernog doba, slučaj koji i danas izaziva žustre rasprave, teorije i sumnje.

Pozadina: mlad predsjednik, turbulentno vrijeme

Kennedy je u Bijelu kuću ušao 1961. godine kao najmlađi izabrani predsjednik u historiji SAD-a. Karizmatičan, energičan i otvoreno ambiciozan, postao je simbol nove ere optimizma, ali i lider koji je vladao u vremenu ogromnih geopolitičkih tenzija.

Amerika je tada, usred hladnoratovskog nadmetanja sa SSSR-om, prolazila kroz krizu menadžmenta, rasnu segregaciju, Kubansku raketnu krizu, utrku u naoružanju i rastuće unutrašnje političke polarizacije. Kennedyjevi potezi, od suočavanja sa Fidelom Castrom do planova povlačenja iz Vijetnama, stvorili su i veliki broj neprijatelja.

Upravo zbog toga, atentat 22. novembra 1963. godine već tada je izgledao kao nešto mnogo dublje od "solo akcije" jednog čovjeka.

Sam događaj: tri pucnja koja su promijenila svijet

Predsjednik je tog dana boravio u Teksasu na političkoj turneji s ciljem pomirenja unutrašnjih struja Demokratske stranke. Kolona automobila kretala se kroz Dallas, a Kennedy, vidno raspoložen, pozdravljao je masu iz otvorenog kabrioleta.

Prema zvaničnoj verziji, u 12:30, iz šestog sprata Teksas School Book Depository zgrade, Lee Harvey Oswald ispalio je tri hica iz puške "Carcano". Prvi hitac promašio je vozilo, drugi ranio predsjednika i teksaškog guvernera Johna Connallyja, dok je treći, famozni "fatalni metak", pogodio Kennedyja u glavu.

U 13:00, u bolnici Parkland Memorial, Kennedy je proglašen mrtvim.

Zvanična istraga: Oswald kao usamljenik

Warrenova komisija, koju je formirao predsjednik Lyndon B. Johnson, došla je do zaključka da je Oswald djelovao sam. Ipak, mnogi elementi zvanične verzije ostali su nedorečeni:

- balistička analiza koja ne uklapa sve povrede u samo tri metka

- tzv. "magični metak" koji je navodno prošao kroz dva tijela i zadržao gotovo savršen oblik

- kontradiktorni iskazi svjedoka

- neobično brz lanac hapšenje pa osuđivanje javnog mnijenja bez suđenja

Dodatni sloj misterije unio je čin Jacka Rubyja, vlasnika noćnog kluba, koji je dva dana kasnije,uživo pred kamerama, ubio Oswalda tvrdeći da je to učinio "iz bijesa".

Teorije koje i danas žive

Zbog brojnih nelogičnosti, atentat je postao plodno tlo za desetine teorija o zavjeri. Najčešće spominjani akteri su:

- CIA, navodno nezadovoljna Kennedyjevim pristupom Kubi i Vijetnamu

- mafija, kojoj je smetao obračun s organiziranim kriminalom

- FBI i J. Edgar Hoover, zbog navodnih političkih sukoba

- Kubanska vlada, kao osveta za pokušaj invazije u Zaljevu svinja

- Sovjetski Savez, zbog hladnoratovskih tenzija

- moćni naftni lobiji u Teksasu, zbog Kennedyjeve porezne politike

Ipak, nijedna teorija nikada nije dokazana. Istraživačke komisije, uključujući i one iz 1970-ih, priznale su mogućnost "druge puške" ili "postojanje zavjere", ali bez nedvosmislenog zaključka.

Zašto i danas nema odgovora?

Uprkos hiljadama deklasifikovanih dokumenata, veliki broj materijala ostaje djelimično zatamnjen ili potpuno povjerljiv. Sumnje potpiruje i činjenica da su određeni ključni dokumenti nestali, a pojedini svjedoci umrli pod misterioznim okolnostima.

Kennedyjev atentat je više od historijskog događaja - postao je simbol pukotina u američkoj političkoj strukturi, ali i trajna rana u kolektivnom pamćenju društva. Sve dok ne bude potpunog uvida u arhive, slučaj ostaje otvoren u svijesti ljudi.