Apel dolazi u vrijeme dok se Turska priprema da održi referendum 16. aprila o prelasku na predsjednički sistem - u potezu za koji kritičari strahuju da će koncentrirati preveliku vlast u rukama predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koga kritičari optužuju za sve autoritarnije ponašanje.
U izvještaju na 25 stranica objavljenom u srijedu, komesar za ljudska prava Vijeća Evrope Nils Muiznieks navodi da je u Turskoj ionako zabrinjavajući manjak medijskih sloboda i slobode izražavanja dostigao "ozbiljno alarmantni" nivo otkako je vlada proglasila vanredno stanje nakon propalog pokušaja vojnog udara u julu prošle godine.
Komesar je također izrazio zabrinutost ustavnim amandmanima o kojima će se glasati na referendumu, navodeći da oni "predviđaju dodatno značajno umanjenje autonomije turskog pravosuđa vis-a-vis izvršne i zakonodavne vlasti".
Između ostalog, Muiznieks je kritikovao tursku široku definiciju terorizma i terorističke propagande koja uključuje i one izjave koje ne potiču na nasilje, zatvaranje desetaka novinara, eroziju nezavisnosti pravosuđa, često korištenje zakona o uvredi u cilju utišavanja kritičara, cenzuru na internetu i korištenje državnih resursa kako bi se favorizirali provladini mediji.
"Komesar najurgentnije traži od turskih političkih čelnika da promjene kurs i počnu razdvajati ono što predstavlja terorističke akcije od kritika i nezadovoljstva, i da pokažu odgovornost i toleranciju kakve se očekuju u demokratskom društvu. Oni moraju ponovo razviti političku volju neophodnu za bavljenje dugotrajnim neriješenim pitanjima suzbijanja slobode izražavanja, uključujući i onu na internetu", navodi se u izvještaju.
Nije bilo nikakve trenutne reakcije vlade na izvještaj, za koji zvaničnici Vijeća Evrope tvrde da je uručen vladi uoči njegove objave.
Muiznieks tvrdi da pokušaj puča i teroristička prijetnja ne mogu opravdati "mjere koje ugrožavaju medijske slobode i ne poštuju vladavinu zakona u takvom obimu".
Turska je proglasila vanredno stanje kako bi se bavila počiniocima propalog puča, kao i s nizom smrtonosnih napada koje su izveli pripadnici radikalne grupe Islamska država ili kurdski militanti. Kritičari tvrde da je vlast iskoristila vanredne ovlasti kako bi proganjala sve protivnike.
Otada je uhapšena 41.000 ljudi, a više od 100.000 je otpušteno s posla u vladinim službama. Osim toga, zatvoreno je na stotine medijskih kuća i grupa civilnog društva dok su oko 150 novinara i deseci prokurdskih poslanika uhapšeni.
Izvještaj je zasnovan na Muiznieksovim posjetama Turskoj u aprilu i septembru 2016., prenosi Associated Press.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
