Mladi aktivisti se pitaju: Zbog čega je većina intelektualaca iz BiH nijema na genocid u Gazi?

Na početku svog teksta navode detalje vezane za rat u BiH i genocid u Srebrenici, te o važnosti Međunarodnog tribunala u Hagu koji je glavne krivce za genocid u Srebrenici osudio na višegodišnje zatvorske kazne.

Međutim, kako ističu, zbog ove historije bosanskohercegovački akademici, posebno oni koji su se bavili istraživanjem genocida u Srebrenici, ne smiju ostati nijemi na zločine u Gazi.

"Kada je počinjen genocid u Gazi, mnogi Bosanci koji su preživjeli rat vidjeli su upečatljive paralele između vlastitih iskustava i patnji Palestinaca. Mnogi su izašli na ulice i javno progovorili protiv genocidnog rata u Palestini. Međutim, mnogi bosanski intelektualci, posebno oni koji se bave istraživanjem ratnih zločina i genocida, ostali su tihi. Njihovo odbijanje da se oglase šteti ne samo naporima da se postigne pravda za Gazu, već i podriva samo polje studija genocida", navode Beharić i Zoletić.

Ističu, ipak, da nisu svi ostali nijemi, te da postoji relativno mala grupa akademika koja se javno oglašavala.

Kao pozitivne primjere navode Lejlu Kreševljaković, Sanelu Čekić Bašić, Goranu Mlinarević, Jasnu Fetahović, Sanelu Kapetanović, Belmu Buljubašić, Edinu Bećirević, Ahmeta Alibašića te Nidžaru Ahmetašević, kao i grupe koje su organizovale proteste u Sarajevu i drugim gradovima u BiH.

Ipak, bh. aktivisti kažu da je to manja grupa, u poređenju s onima koji šute na genocid u Gazi.

"Paradoksalno, mnogi bosanski proučavaoci genocida ostali su upadljivo tihi, čak i dok su njihove kolege u inostranstvu, među njima izraelski istraživači genocida Omer Bartov, Amos Goldberg i Shmuel Lederman, javno optužili Izrael za počinjenje genocida u Gazi. Ovo se nije promijenilo ni nakon što je Međunarodno udruženje istraživača genocida, najveće svjetsko akademsko tijelo u toj oblasti, u augustu usvojilo rezoluciju kojom se proglašava da izraelske akcije u Gazi predstavljaju genocid", navode u svom autorskom tekstu.

Posebno su prozvali stručnjake za genocid s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, predavače na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te istraživače genocida pri Institutu za islamsku tradiciju Bošnjaka, za koje kažu da su "nevoljko komentarisali zločine u Gazi."

"Kao institucija, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava javno se oglasio o Gazi tek kada je bilo jasno da će uskoro stupiti na snagu prekid vatre. Dana 8. oktobra izdao je neodređeno saopćenje u kojem se Izrael nije spominjao kao počinilac zločina. To je navelo neke posmatrače da optuže institut, na čijem je čelu Muamer Džananović, za proračunat i oportunistički pristup ovoj temi", naveli su.

Međutim, jedna osoba je dobila posebnu pažnju u ovom tekstu, a riječ je o direktoru Memorijalnog centra Srebrenica Emiru Suljagiću.

"Kada su ga krajem 2023. pitali za stav o Gazi, Suljagić je za Haaretz rekao: 'Ovo nije naša borba.' Brojni posmatrači koji prate dešavanja u Bosni brzo su osudili njegovu izjavu, ističući dvostruke standarde njegove pozicije, posebno jer je samo godinu ranije Suljagić objavio autorski tekst u kojem je pozivao Ukrajince 'da ne polažu oružje.' Štaviše, pod njegovim rukovodstvom Memorijalni centar Srebrenica je izradio niz studija slučaja finansiranih od strane Vlade Velike Britanije o Ukrajini, Siriji, Južnom Sudanu i Etiopiji, u kojima se naglašavaju rani znakovi masovnog nasilja i genocida", pišu Beharić i Zoletić.

Istakli su i da je Suljagić na pitanje Palestinske zajednice u BiH da li veze Memorijalnog centra Srebrenica sa Svjetskim jevrejskim kongresom imaju veze s njegovom šutnjom odgovorio optužbama za antisemitizam.

"Čak je otišao toliko daleko da uporedi članove Hamasa s četnicima, srpskim nacionalističkim i rojalističkim formacijama koje su tokom Drugog svjetskog rata sarađivale s njemačkim, italijanskim i ponekad hrvatskim fašistima. Četnici su bili odgovorni za neka od najbrutalnijih zvjerstava, uključujući genocid, nad bošnjačkim stanovništvom. Gotovo pola stoljeća kasnije, njihova ideologija nastavila je da potpiruje ratne zločine i genocid protiv Bošnjaka tokom rata u Bosni", pišu bh. aktivisti.

Dalje, Beharić i Zoletić navode da šutnja bh. akademika nije slučajna, te da ima pozadina iza njihovog odbijanja da komentarišu izraelske zločine.

"Neki od njih strahuju od profesionalnih posljedica u zapadnoj akademskoj zajednici i smatraju da bi optuživanje Izraela za genocid bilo nepovoljno za njihove karijere. Mnogi se ne usuđuju ugroziti vanjsku finansijsku podršku iz stranih ambasada, posebno sredstva koja američki, britanski i donatori iz Evropske unije pružaju njihovim projektima i dodatnim nevladinim organizacijama. Drugi se boje otuđiti diplomatske partnere koji i dalje imaju utjecaj na krhki mir u Bosni", navode oni.

Posebno su, zatim, kritikovali osobe koje rade u institucijama koje se finansiraju javnim novcem i koje ne zavise od stranih donacija.

"Kao istraživači genocida čiji rad finansiraju javna sredstva, imaju obavezu služiti javnom interesu, što podrazumijeva očuvanje naučne integritete, odbranu istraživanja genocida zasnovanog na dokazima i doprinos globalnom akademskom konsenzusu bez straha od profesionalnih posljedica. Kada istraživači, naučnici i predavači na javnim institucijama ne progovore o ratnim zločinima ili humanitarnim krizama, oni doprinose legitimizaciji diskursa koji skriva štetu. Takav diskurs prikazuje određene akte masovnog nasilja kao nedostojne iste pažnje koja se posvećuje drugim slučajevima, stvarajući hijerarhiju žrtava koja služi političkim interesima umjesto univerzalnim principima i akademskoj integritetu", pišu bh. aktivisti.

Na kraju, naveli su da javni intelektualci nikada ne smiju dozvoliti da upadnu u sferu političkog trgovanja u kojoj se šutnja o jednom genocidu mijenja za priznanje drugog.

"Ako njihovo zalaganje postane selektivno, riskiraju da pretvore studije genocida u politički instrument. Ako se to dogodi, istraživači genocida prestaju biti nezavisni akademici i umjesto toga postaju interesna grupa, lišena moralnog pijedestala koji tako spremno zahtijevaju. Isticanjem Gaze u bosanskom kontekstu, zagovaramo obnovljenu etiku intelektualne odgovornosti i integriteta, koja usklađuje akademsku prosudbu s javnom odgovornošću i humanom pravdom", napisali su na kraju svog teksta aktivisti Samir Beharić i Emina Zoletić za Al Jazeeru.