Kad bi se mogla otvoriti vrata svih praznih objekata u zemljama članicama EU-a i i kada bi bili ustupljeni na raspolaganje beskućnicima, onda više niko ne bi morao živjeti na ulici. I pored toga, praznih objekata bi bilo dovoljno.
U Evropskoj uniji je više od jedanaest miliona kuća i stanova prazno, piše britanski list "The Guardian", prenosi Deutsche Welle.
Procjenjuje se da u EU-u živi 4,1 milion beskućnika. Teoretski bi svaki beskućnik imao više od jednog krova nad glavom ukoliko bi se smjestili u te prazne objekte.
The Guardian je prikupio informacije u različitim zemljama. Tako naprimjer u Njemačkoj ima više od 1,8 miliona kuća koje su prazne, u Italiji dva miliona, a u Velikoj Britaniji oko 700.000.
Najlošija je situacija u Španiji, u kojoj je prazno 3,4 miliona kuća i stanova, što je 14 posto od ukupnog broja nekretnina. U proteklih deset godina se broj praznih objekata u Španiji povećao za više od deset posto. U susjednom Portugalu se broj praznih objekata između 2001. i 2011. godine povećao za 35 posto, a 2011. je u toj zemlji bilo prazno 700.000 objekata.
The Guardian piše da su mnogi objekti, koji su danas prazni, sagrađeni za vrijeme "stambenog booma", dakle prije izbijanja finansijske krize. U tim kućama nikada nije niko živio. U mnogim slučajevima je riječ o investicijskim projektima. U južnoj Evropi su mogli pronaći kupce. Stotine hiljada kuća, koje nisu dovršene, bile su navodno planirane kako bi se pogurao porast vrijednosti već sagrađenih kuća.
"To je šokirajuće, štoviše nepošteno", kaže Karima Delli, članica frakcije Zelenih u Evropskom parlamentu.
Ona u razgovoru za Deutsche Welle kaže da je to ne iznenađuje.
"Nažalost, problem praznih objekata, čiji su vlasnik banke, široko je rasprostranjen", kaže.
Delli je član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Prije svoje političke karijere je pripadala skupni skvotera u Parizu, koja je htjela skrenuti pozornost medija na fenomen praznih objekata. Samo u Parizu je 200.000 nekretnina prazno, a u cijeloj Francuskoj dva miliona.
Evropski parlament procjenjuje da je u Španiji za vrijeme krize 500.000 obitelji bilo žrtva prisilnog iseljavanja. Banke su oduzele stanove koje su vlasnici stavili pod hipoteku. Prema tadašnjem zakonu, dužnik je banci, pored vraćanja stana ili kuće, morao čak vratiti i dugove - pa i one naslijeđene. Evropski sud pravde je u martu 2013. godine španski postupak prisilnog iseljavanja proglasio ilegalnim, jer pogođenim osobama nije ponudio odgovarajuću zaštitu.
" To znači da su prisilna iseljavanja bila ilegalna", mišljenja je Delli.
Michael Ziehl, suosnivač internetskog portala „Leerstandsmelder“, kaže da bi kazne morali plaćati oni koji dugo drže jedan objekt praznim.
"Tamo gdje je manjak stanova, trebamo razmisliti hoćemo li uvesti kazne ili porez na prazne objekte", kaže Ziehl. Trenutno postoje porezne olakšice za vlasnike praznih objekata.
Na internetskom portalu "Leerstandsmelder" građani mogu prijaviti prazne objekte.
Broj onih koji prijavljuju takve slučajeve svakim danom je sve veći. Projekt je pokrenut 2010. godine u Hamburgu i već se etablirao u 20 gradova u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. U Hamburgu se, naprimjer, nalazi 3.000 praznih stanova i još više praznog uredskog prostora. Prema informacijama portala Leerstandsmelder.de, samo u Hamburgu postoji 1,2 miliona kvadratnih kilometara neiskorištenog uredskog prostora.
"To je dovoljno mjesta za 40.000 ljudi", kaže Ziehl.
