Milejev savjetnik izbor muslimanske zastupnice u Londonu naveo kao razlog da Argentina preuzme Falklande

Caputo je u objavi na društvenim mrežama ustvrdio da je preuzimanje ostrva u južnom Atlantiku nužno kako bi se spriječilo "miješanje islamske države" u tom regionu. Milei je njegovu objavu podijelio na mreži X.

Abdi-Wali, koja je kao dijete izbjegla iz Somalije, ovog mjeseca izabrana je za zastupnicu Laburističke stranke u londonskoj izbornoj jedinici Holborn i St Pancras, pobijedivši lidera Zelenih Zacka Polanskog. Zakletvu je položila u ponedjeljak.

"Historijska tragedija"

Caputo, koji za Mileija radi od 2021. godine i prema pisanju Guardiana ima ključnu ulogu u argentinskoj strategiji za Falklande, napisao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo "na mnogo načina bilo kolijevka moderne zapadne civilizacije", ali da sada predstavlja prijetnju Zapadu.

"Gledati kako Ujedinjeno Kraljevstvo kolonizira islam nije samo neposredan rizik za stvar Zapada u cjelini, nego i historijska tragedija za nas koji branimo ideje slobode. Ovo je još jedan razlog zašto se Argentina mora odlučno usmjeriti prema južnom Atlantiku i povratiti Malvine. S obzirom na strateški geopolitički značaj koji će južni Atlantik imati u narednim decenijama, Zapad ne smije dozvoliti prodor islamske države u tu sferu uticaja. Povratak Malvina nije samo nacionalna stvar, to je stvar Zapada", napisao je Caputo.

Objavu je propratio fotografijom Abdi-Wali tokom polaganja zakletve u parlamentu. Ispod nje je španski desničarski novinar Javier Negre napisao da je riječ o somalijskoj muslimanki koja se zaklinje na Kur'an i koja je preuzela mjesto koje je ranije držao premijer Keir Starmer, dodavši da islam u zemlji dobija sve više moći.

Najveće napetosti od rata 1982.

Istupanje iz Buenos Airesa dolazi u trenutku pojačanih napetosti između Argentine i Velike Britanije oko suvereniteta nad britanskom prekomorskom teritorijom, udaljenom oko 480 kilometara od južnoameričke obale. Milei je pokušao kriminalizirati rukovodioce uključene u tek pokrenutu naftnu industriju na Falklandima, a prijetio je i ribarskom sektoru, o kojem ovisi ekonomija ostrva.

Britanski zvaničnici, prema pisanju Guardiana, kažu da ovakav intenzitet argentinskog pritiska nije zabilježen od rata prije 44 godine, koji je uslijedio nakon invazije koju je naredio tadašnji argentinski diktator general Leopoldo Galtieri. Sukob je 1982. trajao 74 dana i završio se predajom argentinskih snaga, a u njemu je poginulo 649 argentinskih i 255 britanskih vojnika i troje stanovnika ostrva.

Andy Burnham je ove sedmice ponovio britanski stav da će se poštovati volja 3.600 stanovnika ostrva da ostanu dio Velike Britanije, a vlada je najavila zaštitu interesa kompanija koje posluju na Falklandima. Guardian je ranije objavio da se britansko Ministarstvo vanjskih poslova obratilo Interpolu tražeći uvjeravanja da neće udovoljiti zahtjevima za pritvaranje osoba koje rade na ostrvima.

Na referendumu 2013. godine za ostanak u sastavu britanske teritorije glasalo je 99,8 posto stanovnika Falklanda, a protiv su bila samo tri glasa.