Pobjegli od Putina, a Zapad ih deportovao nazad: Na aerodromu u Moskvi čekao ih FSB

Kada je u decembru avion sletio u Moskvu, čekale su ga ruske sigurnosne službe. Među putnicima su bili Rusi koje su deportovale Sjedinjene Američke Države, uključujući aktiviste kojima je odbijen politički azil.

"Bilo je nevjerovatno zastrašujuće. Koljena su mi se tresla od straha", rekla je za BBC Katja, jedna od deportovanih. BBC joj je promijenio ime radi zaštite identiteta, jer je i dalje u Rusiji.

Katja je dvije godine ranije napustila Rusiju i zatražila azil u SAD-u. Američke vlasti su odbile njen zahtjev, iako je, kako kaže, dostavila dokaze da je učestvovala na protestima i da je članica jednog opozicionog pokreta.

Prema njenim riječima, oficiri FSB-a su u Moskvi svim deportovanim muškarcima uručili vojne dokumente kojima se obavezuju da se prijave u lokalni vojni odsjek, odakle muškarci često bivaju poslani u rat u Ukrajini. Njen iskaz potvrdili su još jedan putnik s tog leta i jedan aktivista.

Službenici su nju i mnoge druge ispitivali satima. "U jednom trenutku pronašli su inkriminirajuće informacije na mom telefonu. Lica su im se promijenila u sekundi. Bojala sam se da će me jednostavno negdje odvesti", ispričala je.

Katja je na kraju puštena i boravi kod rodbine, ali kaže da je policija i dalje zove i dolazi kod nje kući. "Osjećam se kao da sam u kavezu, kao u zoološkom vrtu. Kad god vidim policijski automobil, prestravim se i pomislim: Šta ako dolaze po mene?", kaže. BBC navodi da mu je pokazala dokumente i fotografije koji potvrđuju njenu priču, a koja se poklapa s iskazima drugih deportovanih.

Broj deportacija iz SAD-a višestruko porastao

Kada je Rusija 2022. pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu, mnoge zemlje javno su poželjele dobrodošlicu Rusima koji su bježali. Više od četiri godine kasnije stavovi su se, kako piše BBC, zaoštrili, a broj antiratnih Rusa prisilno vraćenih iz zapadnih zemalja raste.

Broj Rusa vraćenih iz SAD-a porastao je s 222 u 2023. na više od 1.200 u 2025. godini, uz opći porast deportacija u drugom mandatu predsjednika Donalda Trumpa. Aktivisti tvrde da su među deportovanima bili disidenti i dezerteri iz ruske vojske, od kojih su neki nakon povratka zatvoreni ili poslani u rat.

Jedan od njih je antiratni aktivista Leonid Melehin, koji je zatražio azil u SAD-u nakon što je u Rusiji hapšen na protestima. Na internetu je objavljivao fotografije ruskog predsjednika Vladimira Putina s porukom "Putin: ubica, fašista, uzurpator". Nakon što je prošle godine deportovan, optužen je za "opravdavanje terorizma" i osuđen na šest godina zatvora.

"Imamo nekoliko primjera ljudi koji su dobili osam godina zatvora kada su prešli [rusku] granicu", rekao je Andrej Pivovarov iz ruskog opozicionog Antiratnog komiteta u egzilu. Pivovarov je i sam proveo četiri godine u kaznenoj koloniji zbog "provođenja aktivnosti nepoželjne organizacije".

Njemačka i EU sve rjeđe odobravaju zaštitu

Deportacije se dešavaju i iz Evrope, pa je Pivovarovljeva organizacija promijenila savjet disidentima koji bježe iz Rusije: EU više nije sigurna i bolje je potražiti utočište drugdje.

Njemačka je naglo povećala broj deportovanih ruskih državljana, sa sedam u 2023. na više od 110 u 2025. godini, prema podacima njemačke vlade. Više od 21.000 Rusa zatražilo je azil u Njemačkoj između 2022. i 2025., ali je udio pozitivnih odluka pao s 29 posto u 2023. na samo 6,8 posto u prvih 11 mjeseci 2025. godine.

"Zaštita se odobrava samo ako postoji stvaran, osnovan strah od progona", kazali su za BBC iz njemačke agencije za migracije i azil BAMF.

Berlin je prošle godine suspendovao program humanitarnih viza za Ruse, a u cijeloj EU udio ruskih podnosilaca zahtjeva kojima je odobren neki oblik zaštite pao je s 23 posto u 2024. na oko 17 posto u prvih devet mjeseci 2025. godine, prema podacima EU.

Ruski opozicioni aktivisti našli su se usred šireg pooštravanja imigracione politike, dok vlade u Evropi i SAD-u mijenjaju pravila pod političkim pritiskom zbog velikog broja iregularnih migranata i zahtjeva za azil, ali i zbog sigurnosnih razloga.

Zapadne vlade su "fokusirane na ograničavanje humanitarnih programa i tražilaca azila", kaže advokatica Anastasija Burakova, osnivačica organizacije za ljudska prava Kovčeg (Ark), koja pomaže antiratnim Rusima da napuste zemlju. Prema njenim riječima, to je odgovor "na zabrinutost javnosti i rastuću podršku desničarskim populističkim strankama".

Nakon negativne odluke o azilu ruski državljani često dobiju priliku da sami napuste zemlju, ali sve ih je više prisilno vraćeno u Rusiju, obično uz pratnju i preko trećih zemalja.

Dezerter: Pripremao sam se za smrt

Nekoliko ruskih aktivista u egzilu kazalo je za BBC da su im imigracioni službenici govorili da im u Rusiji "ne prijeti opasnost" i da službenici često ne razumiju dovoljno rizike s kojima se aktivisti suočavaju.

"Pokušao sam objasniti da će me, ako me vrate, strpati u zatvor ili poslati u rat gdje ću poginuti. Jednostavno mi nisu vjerovali", kaže bivši vojnik Artjom, koji je dezertirao iz ruske vojske 2022. nakon što su mu oficiri prijetili slanjem u Ukrajinu.

Tvrdi da je američkim vlastima dostavio dokaz da je protiv njega u Rusiji pokrenuta krivična istraga zbog dezerterstva, ali je ipak preko Egipta deportovan u Moskvu.

"Pripremao sam se za smrt. Razmišljao sam kako da umrem, a da ne boli", kaže.

U Moskvi je zadržan u vojnom pritvoru, ali je uspio pobjeći i sada se krije u inostranstvu. "Druga zemlja me mogla bolje ispitati i dati mi azil. Zašto mi nisu dali tu šansu? Umjesto toga, deportovali su me baš u Rusiju. To mi je uništilo život", kaže Artjom.

Iz američkog Ministarstva za domovinsku sigurnost kazali su za BBC: "Svi ilegalni stranci dobijaju pravičan postupak. Ako sudija utvrdi da ilegalni stranac nema pravo biti u ovoj zemlji, uklonit ćemo ga."

Represija u Rusiji je, prema ruskoj organizaciji za ljudska prava Memorial, dobitnici Nobelove nagrade, dostigla "nezapamćen nivo". Njihov spisak političkih zatvorenika tokom 2025. porastao je s 803 na 1.265, što je rekordan rast.

Ruska ambasada u Londonu nije odgovorila na upit BBC-ja.

Bračni par čeka deportaciju iz Finske

Antiratni aktivista Mihail kaže da on i supruga Daša "svakog dana" očekuju deportaciju iz Finske. Imena su im promijenjena jer Mihail strahuje za rodbinu u Rusiji.

Ruske vlasti blokirale su mu profile na društvenim mrežama zbog antiratnih objava, a policija je posjetila njegovu majku i optužila ga za širenje "lažnih informacija".

Daša je Jehovin svjedok, a ta organizacija je u Rusiji zabranjena kao "ekstremistička". Par je finskim vlastima dostavio dokaze, koje je vidio i BBC, uključujući snimak na kojem ruska policija govori njegovoj majci da je više od 300 objava prekršilo ruski zakon. Samo jedna objava može donijeti dugu zatvorsku kaznu.

Finska imigraciona služba pet puta je odbila njihov zahtjev za azil, uz obrazloženje da "nema razumne osnove za vjerovanje" da bi par po povratku bio izložen ozbiljnim kršenjima prava.

"Sjedimo ovdje i neko nam svakog trenutka može pokucati na vrata, odvesti nas do ruske granice i jednostavno nas predati ruskim službenicima. Strahujemo za svoje živote!", kaže Mihail. "Došli smo u Finsku po pomoć, a oni nas odbijaju. Moja supruga stalno plače."

Amnesty International, koji podržava par, navodi da bi po povratku mogli biti izloženi "stvarnom riziku" od pritvora, krivičnog gonjenja, zatvora i mučenja. Iz finske imigracione službe poručili su da se sve odluke o azilu donose u skladu sa standardima međunarodnog izbjegličkog prava i da je udio ruskih državljana koji dobiju azil u skladu s prosjekom EU.

Prijetnja deportacijom dolazi u trenutku kada bi više Rusa moglo razmišljati o odlasku. Kruže glasine da bi Putin mogao najaviti novi talas mobilizacije kako bi popunio redove vojske u Ukrajini, što Kremlj negira. Posljednja mobilizacija 2022. natjerala je stotine hiljada Rusa da pobjegnu, mnoge u bivše sovjetske republike poput Armenije i Gruzije.

Organizacija Anastasije Burakove navodi da je u augustu bilo deset puta više zahtjeva za pomoć Rusa koji žele otići nego u maju.