Lukašenko intenzivno pokušava ući u "Trumpovu milost" i skinuti sankcije: Počeo je ispunjavati zahtjeve SAD-a

U dekretu objavljenom u četvrtak, predsjednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 18 osoba, među kojima je 15 osuđenih po optužbama za ekstremizam, koje se u Bjelorusiji naširoko koriste u politički motiviranim procesima. Vlasti su u saopćenju objavljenom na internetu navele da je među pomilovanima ukupno 11 žena.

Ovo je posljednje u nizu oslobađanja zatvorenika koje potiče administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Lukašenko, koga Zapad uglavnom izbjegava od njegove osporene reizborne pobjede 2020. godine, nakon koje su izbili masovni protesti i uslijedilo brutalno gušenje od strane vlasti, posljednjih godina pokušava popraviti odnose s Washingtonom, između ostalog i oslobađanjem zatvorenika.

Otkako su dvojica lidera u augustu razgovarala telefonom, Lukašenko je pustio na slobodu 123 zatvorenika, među njima i dobitnika Nobelove nagrade za mir Alesa Bjaljackog te istaknute opozicione figure Mariju Kolesnikovu i Viktara Babarika. Kao odgovor, SAD su skinule sankcije s bjeloruske proizvodnje kalijskog đubriva i nacionalne aviokompanije Belavia.

Oni koji su pomilovani ove sedmice povećali su ukupan broj oslobođenih na više od 140. Specijalni američki izaslanik za Bjelorusiju John Coale pozdravio je ovaj potez u četvrtak na mreži X, nazvavši ga "još jednim značajnim korakom u odnosima između SAD-a i Bjelorusije, budući da me je predsjednik Trump zadužio da izvučem sve političke zatvorenike".

U međuvremenu, prema podacima bjeloruske organizacije za ljudska prava Viasna, iza rešetaka i dalje ostaje ukupno 1.140 političkih zatvorenika.

Aktivisti za ljudska prava više puta su upozoravali da represija u Bjelorusiji traje uprkos oslobađanjima, jer nove osobe bivaju hapšene i osuđivane. Pravnik Viasne Pavel Sapelka ovu praksu je uporedio s "vrtećim vratima".

U četvrtak je sud u bjeloruskoj prijestolnici Minsku osudio istaknutu novinarku i njenu kćerku po optužbama za ekstremizam zbog njihovog rada za agenciju za ispitivanje javnog mnijenja koju su vlasti proglasile ekstremističkom organizacijom. Cinu Palinsku (51) i Marharytu Rabinovič (23) sud je osudio na po dvije godine zatvora.

Ranije ove sedmice, poznati bjeloruski muzičar i pjesnik Aleh Khamenka osuđen je na tri godine zatvora i visoku novčanu kaznu zbog optužbi za ekstremističke aktivnosti u vezi s njegovom saradnjom sa zabranjenom radio stanicom. Khamenka je uhapšen u junu nakon pretresa njegove kuće i više od pola godine je proveo iza rešetaka.

Također ove sedmice, bjeloruske vlasti proglasile su udruženje pisaca PEN Belarus, koje ima više od 100 članova, ekstremističkom organizacijom.

Šefica PEN Belarus Tatsjana Njadbaj kazala je u telefonskom razgovoru za agenciju The Associated Press da je ova odluka "užasna", jer "dovodi u opasnost pisce koji su ostali u Bjelorusiji".

Među članovima PEN Belarus su i Svetlana Aleksijevič, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2015. godine, te Bjaljacki, koji je nagrađen Nobelovom nagradom za mir 2022. Aleksijevič je napustila Bjelorusiju nakon protesta 2020. godine, dok je Bjaljacki proveo više od pet godina u zatvoru na osnovu optužbi koje se široko smatraju politički motiviranim.