Kupovina vremena, lažne poruke i poziv bez odgovora: Kako je izgledalo planiranje američkog napada na Iran
Ovaj američki list, citirajući više izvora iz Trumpovog tima, piše da je odluka donesena u trenutku kada je Trump rekao da će "u naredne dvije sedmice" odlučiti da li će se Amerika uključiti u rat Izraela protiv Irana.
Axios tvrdi, pozivajući se na izvore u Izraelu, da je vlastima u Tel Avivu bilo jasno da će se Trump pridružiti ratu kojeg su oni pokrenuli zračnim napadima na Iran 16. juna.
Ipak, kako kaže ovaj medij, Trump je u posljednjem trenutku, odnosno prije izjave o "dvije sedmice", putem posrednika, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ponudio povratak za pregovarački stol.
Ta ponuda je uključivala slanje potpredsjednika SAD-a JD Vancea te izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa na pregovore s iranskom delegacijom.
Međutim, Axios kaže da je iranski ajatolah Ali Khamenei bio "nedostupan", te da nije mogao dati autorizaciju za povratak za pregovarački stol.
U tom trenutku, Trump se naprasno vratio sa samita zemalja G7 iz Kanade, te sazvao svoj tim za nacionalnu sigurnost. Dan kasnije, ministru odbrane Peteu Hegsethu je dao zeleno svjetlo za podizanje bombardera B-2, jedinih letjelica koje mogu da nose GBU-57 bombe, poznatije kao "razbijači bunkera."
Prema Axiosu, nekoliko B-2 bombardera je tada krenulo iz baze u saveznoj državi Missouri, a par njih je krenulo na otok Guam, a oni su trebali biti svojevrsni "mamci."
Trump je, kada su bombarderi krenuli prema Iranu, otišao da igra golf u New Jerseyju, a njegovi saradnici kažu da je to bio "taktički potez kako niko ne bi posumnjao šta se dešava."
Ipak, ubrzo je krenuo u Washington, gdje je iz tzv. "Sobe za krizne situacije" u Bijeloj kući gledao angažman bombardera u Iranu.
U isto vrijeme kada su američki avioni izvršavali napad na Iran, Witkoff je, prema Axiosu, poslao poruku iranskom ministru vanjskih poslova Abbasu Araghchiju, rekavši mu da je ovo bio "jednostruki" napad, te da se SAD ne uključuje u potpunosti u ovaj rat.
Witkoff je u poruci još rekao da Amerika "i dalje traži diplomatsko rješenje" te da ovaj napad nije za cilj imao "promjenu režima", iako je to u svojim kasnijim porukama sugerisao Trump.
I nakon što je napad izvršen, više američkih zvaničnika koji imaju otvorene kanale komunikacije s predstavnicima vlade Irana je ponovilo da su "njihovi telefoni dostupni", te da se "trebaju vratiti za pregovarački stol."
