Kosovo u diplomatskoj defanzivi: Umjesto novih, cilj zadržati postojeća priznanja

"S obzirom na osjetljivost, ne možemo iznositi detalje o svakom od sastanaka, jer postoje slučajevi sastanaka sa zemljama koje nisu priznale, ali koji se u ovoj fazi ne objavljuju. Što se tiče mogućih nepriznavanja koja Srbija tvrdi, predsjednica je kroz sastanke i bilateralne kontakte s predstavnicima tih zemalja te uz pomoć savezničkih država, posebno SAD-a i Velike Britanije, ponovno potvrdio ta priznanja", kazao je Kupina.

Posljednja država koja je priznala Kosovo je Izrael, s kojim su diplomatski odnosi uspostavljeni u februaru 2021., za vrijeme vlade Avdullaha Hotija.

Priznanje države s Bliskog istoka bilo je dio Washingtonskog sporazuma koji je potpisan 4. septembra 2020. godine između Kosova i Srbije, uz posredovanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Dosadašnji proces priznavanja pratio se s puno nejasnoća.

Prema službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova, Kosovo je priznalo ukupno 117 zemalja.

KOHA je izvijestila da se za najmanje deset zemalja ne zna jesu li dostavljene usmene ocjene koje ministarstvo računa kao priznavanje. Tu je i priznanje Toga za koje je ministar vanjskih poslova te zemlje Robert Dussey nakon sastanka sa srbijanskim kolegom Ivicom Dačićem u januaru ove godine rekao da ga je povukao.

Priznanje je povukao i Surinam, za kojeg je bivši kosovski ministar vanjskih poslova Pacolli rekao da nije siguran šta se tačno dogodilo.

Ostale zemlje za koje se navodi da su povukle odluke su: Gvineja Bisau, koja je donijela priznanje 2011., Sao Tome i Principe, Burundi i Papua Nova Gvineja, koje su donijele odluke 2012. godine. Dvije od njih vratile su svoje priznanje, Gvineja Bisau i Liberija.

U oktobru ove godine, kao rijetko kad, Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da je nakon pet godina obnovilo diplomatske odnose s Republikom Palau. Palau je u januaru 2019. godine upozorio na preispitivanje odluke o priznavanju neovisnosti Kosova, na temelju verbalne note koju je predsjednik ove Republike uručio srbijanskom ministru vanjskih poslova.

Od početka mandata jedan od glavnih prioriteta vlade na čelu s premijerom Albinom Kurtijem bilo je jačanje međunarodnog subjektiviteta Kosova s ​​posebnim ciljem postizanja novih priznanja i članstva u međunarodnim organizacijama.

Kosovo i Srbija su se sporazumom od 27. februara složili da neće ometati jedno drugo u međunarodnoj areni. No, Srbija je učinila suprotno i nikada nije prestala s kampanjom poništavanja priznanja Kosova i sprječavanja zahtjeva za članstvo u toj organizaciji.

Američki stručnjak za pitanje Balkana Daniel Serer kaže da se, unatoč očekivanjima međunarodne zajednice, ne očekuje da će se ova situacija promijeniti ni nakon ponovne potvrde Vučića za neprikosnovenog lidera Srbije.

"Neki se možda nadaju da će Vučić iskoristiti svoju pobjedu da riješi sukob Srbije s Kosovom i na kraju krenuti u zapadnom smjeru. Ovo se neće dogoditi. Zatvorio se u nepomirljive prigovore. On čak odbija priznati 'de facto' nezavisnost Kosova", rekao je Serer.

Premijer Kurti je od preuzimanja dužnosti insistirao na dobivanju priznanja od pet zemalja EU koje to tek trebaju učiniti, kao dio kompromisa u dijalogu sa Srbijom.

No, prema Sereeru, ne samo da neće biti priznanja, nego će ovih pet zemalja ometati bilo kakvu inicijativu u vezi s Kosovom.

Osim priznanja, izazovom se pokazalo i članstvo Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama.

Ove situacija se pokušala riješiti nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u Vijeću Evrope u maju prošle godine. No, nije poznato kada će biti okončan proces za koji je grupa stručnjaka nedavno objavila izvješće koje pokazuje kašnjenje u provedbi domaćih sudskih odluka.

Između ostalog, spominje se neprovođenje odluke za Zajednicu srpskih općina iz 2015. godine, te presude kojom je Manastiru Dečani priznato vlasništvo nad 27 hektara.