Od 125 prisutnih članova Kongresa 111 je glasalo protiv njegovog povratka na vlast.
Zelaya, koji je u junu svrgnut s vlasti, izjavio je za BBC da odluka Kongresa "ratificira državni udar" i kako to znači da "građani Hondurasa žive u bezakonju".
Bivši lider također je osudio nedjeljne predsjedničke izbore na kojima je pobijedio konzervativac Porfirio Lobo.
Nakon što je Kongres izglasao da mu se ne dopusti da dovrši svoj mandat, koji ističe 27. januara, Zelaya je izjavio: "Ova odluka ratificira puč i osuđuje Honduras da živi u bezakonju."
Dok su poslanici raspravljali, snage sigurnosti nadzirale su desetke Zelaynih pristalica koji su protestirali ispred zgrade Kongresa.
"Nastavit ćemo borbu, jer to nije samo borba za povratak na vlast Mela Zelaye nego za povratak demokratije", izjavila je demonstrantica Irma Flores za BBC Mundo.
Nekoliko latinoameričkih zemalja, među kojima i regionalna sila Brazil, odbilo je priznati nedjeljne izbore, i reklo da neće obnoviti diplomatske veze s Hondurasom dok se Zelaya ne vrati na vlast.
Sjedinjene Države, koje su najvažniji trgovinski parter Hondurasa, ipak su saopćile da su izbori bili prvi važan korak ka okončanju krize.
Zelaya je smješten u brazilskoj ambasadi u prijestonici Tegucigalpi otkako se tajno vratio iz egzila u septembru.
"Ostat ću u brazilskoj ambasadi boreći se da se ova diktatura okonča i protiv izborne prevare počinjne u nedjelju. Izbori nisu rješenje za zemlju", izjavio je Zelaya.
Lobo, koji je izgubio od Zelaye na izborima 2005., obećao je stvoriti vladu nacionalnog jedinstva i potaknuti dijalog.
Lobo je također zatražio od međunaroidne zajednice da "uvidi hondurašku realnost i prestane kažnjavati zemlju".
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
