Komšić i Ban Ki-moon o situaciji u BiH i regionu

Sa ovim stavom predsjedavajućeg Komšića u potpunosti se saglasio generalni sekretar UN-a, naglasivši da bi po pitanju rješavanja ovog problema, između ostalog, bio više nego dobrodošao veći i intenzivniji angažman EU.

Komšić je, govoreći o saradnji BiH sa Haškim tribunalom (ICTY), kazao da je rad ove UN-ove institucije od ključne važnosti kako za postizanje političke stabilnosti u BiH, tako i za ispunjenje principa pravde i pravičnosti u međunarodnom krivičnom pravu.

On je naveo da još postoji potreba postojanja ICTY-a, kao i da u slučaju njegovog gašenja sva sudska arhiva ICTY-a treba biti prebačena i smještena u BiH, jer su bh građani bili najveće žrtve raspada Jugoslavije, a najveći dio arhive odnosi se upravo na BiH i potječe iz BiH.

Predsjedavajući Komšić je naglasio da presuda Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je zločin genocida počinjen u Srebrenici, ima univerzalnu svjetsku težinu, te da se nada da ona može biti i pouka čovječanstvu za prevenciju eventualnih budućih zločina genocida u svijetu.

Komšić je naveo i da će saradnja sa UNESCO-om još više doprinijeti ugledu BiH u svijetu. Istaknuo je izuzetno kooperativan, partnerski i prijateljski angažman UNESCO-a na pitanju uvrštavanja Starog mosta u Mostaru i mosta Mehmed- paše Sokolovića u Višegradu na listu svjetske kulturne baštine, kao i napore na uvrštavanju jezgra starog grada Jajca na ovu listu.

Tokom sastanka razgovaralo se i o pismu koje je upućeno Generalnom sekretaru UN-a u vezi presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, a koje je su potpisali predsjedavajući Komšić i član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Komšić je naglasio da i dalje stoji iza svega što je navedeno u pismu, iz razloga što se radi o opravdanim zahtjevima žrtava. Kazao je da je život kao univerzalna vrijednost tokom rata u BiH bio ponižen i obezvrijeđen do krajnjih granica, a da su cijelom civilizovanom svijetu borba za pravdu i borba protiv fašizma oduvijek bile najvrijednije tekovine.

Ban Ki-moon se složio sa predsjedavajućim Komšićem, naglasivši da je iz tog razloga nedavno imenovao specijalnog izaslanika za pitanja sprečavanja genocida i masovnih zločina, te da će uskoro imenovati i specijalnog savjetnika za ta pitanja.

Komšić je istakao da je apsolutno protiv bilo kakve zloupotrebe presude Međunarodnog suda pravde u dnevno-političke svrhe, od bilo koje strane, ali da slučaj BiH mora biti u službi efikasnog sprečavanja sličnih slučajeva u svijetu.

Predsjedavajući Komšić je kazao da je sadašnje stanje u BiH u velikoj mjeri posljedica rata, te da se za dobrobit svih njenih građana, a uzimajući u obzir i presudu Međunarodnog suda pravde, ubrzo mora završiti radikalnim reformama.

Naveo je da u BiH trenutno egzistira diskriminatorski sistem, kako za narode tako i za pojedince u BiH, te da reforma ustavnog uređenja mora riješiti ovo pitanje i otkloniti diskriminaciju naroda i građana sadržanu u Daytonskom ustavu.

Provođenje reforme policije deblokira dalji put BiH ka EU, a ustavna reforma doprinosi izgradnji moderne i demokratske države zasnovane na poštivanju osnovnih ljudskih prava, kazao je Komšić.

Naglasio je da je to situacija koju moraju riješiti isključivo domaći političari koji žele dobro svim stanovnicima BiH.

"Mi sami moramo provesti reforme a svaka dobronamjerna pomoć na tom putu nam je dobrodošla", ustvrdio je Komšić.

Generalni sekretar UN-a osvrnuo se i na pitanje decertificiranih policajaca u BiH, te se saglasio sa Komšićem da je sada krajnje i jedino rješenje njihovog statusa u rukama domaćih vlasti.

Nakon sastanka sa generalnim sekretarom UN-a, Komšić je održao dužu novinarsku sesiju sa velikim brojem novinara akreditovanih pri UN-u.

Sastanak sa generalnim sekretarom UN-a i druge aktivnosti koje je predsjedavajući Komšić imao u New Yorku, bile su uvod u predstojeći nastup BiH na 62. zasijedanju Generalne skupštine UN-a, koja će biti održana krajem septembra.