Koliko je realna mogućnost da netrepeljivost između Indije i Pakistana pređe u nuklearni rat

Čak su i naučnici predviđali koliko lako se stvari mogu rasplesti, piše BCC u analizi.

Kako je kriza eskalirala, Pakistan je poslao "dvostruke signale" vojno uzvrativši najavljujući sastanak Nacionalne komandne uprave (NCA), kao proračunati podsjetnik na svoje nuklearne sposobnosti.

NCA nadgleda kontrolu i potencijalnu upotrebu nuklearnog arsenala zemlje. Da li je ovaj potez bio simboličan, strateški ili stvarna uzbuna, možda nikada nećemo saznati. Također se dogodio baš kada je američki državni sekretar Marco Rubio navodno intervenisao kako bi obuzdao sukob.

Spriječen sukob

Predsjednik SAD-a Donald Trump je rekao da SAD nisu samo posredovale u prekidu vatre, već su spriječile nuklearni sukob.

Indija i Pakistan posjeduju po oko 170 komada nuklearnog oružja, prema podacima istraživačkog centra Stockholm International Peace Research Institute (Sipri).

Sipri je procijenio da je od januara 2024. godine širom svijeta postojalo 12.121 nuklearnih bojevih glava. Od toga, oko 9.585 se nalazilo u vojnim zalihama, a 3.904 aktivno raspoređeno - 60 više nego prethodne godine. SAD i Rusija zajedno posjeduju više od 8.000 komada nuklearnog oružja.

Najveći dio raspoređenih arsenala i Indije i Pakistana nalazi se u njihovim kopnenim raketnim snagama, iako obje strane razvijaju nuklearne trijade sposobne za isporuku bojevih glava kopnom, zrakom i morem.

Indija vjerovatno ima veći zračni dio (avione sposobne za isporuku nuklearnog oružja) od Pakistana.

Od testiranja nuklearnog oružja 1998. godine, Pakistan nikada nije formalno proglasio službenu nuklearnu doktrinu.

Indija je, nasuprot tome, usvojila politiku nekorištenja nuklearnog oružja nakon testova iz 1998. godine. Međutim, ovaj stav je pokazao znakove omekšavanja. Indija je 2003. godine zadržala pravo upotrebe nuklearnog oružja kao odgovor na hemijske ili biološke napade - efektivno dozvoljavajući prvu upotrebu pod određenim uslovima.

Pakistanski nuklearni prag ostaje nejasan, ali je 2001. godine Khalid Kidwai, tadašnji šef Odjeljenja za strateške planove NCA, definisao četiri crvene linije: veliki teritorijalni gubitak, uništenje ključne vojne imovine, ekonomsko gušenje ili politička destabilizacija.

Godine 2002, tadašnji predsjednik Pervez Musharraf pojasnio je da je "nuklearno oružje usmjereno isključivo protiv Indije" i da će biti korišteno samo ako bi "sam opstanak Pakistana kao države" bio u pitanju.

Nuklearna eskalacija može se dogoditi i slučajno.

"To se može dogoditi zbog ljudske greške, hakera, terorista, kvarova računara, loših podataka sa satelita i nestabilnih lidera", rekao je za BBC profesor Alan Robock sa Univerziteta Rutgers, glavni autor značajnog rada globalnog tima naučnika iz 2019. godine.

Jačanje nuklearnog arsenala

U martu 2022. godine, Indija je slučajno ispalila krstareću raketu sposobnu za nošenje nuklearnog oružja koja je preletjela 124 km na pakistansku teritoriju prije nego što se srušila, navodno oštetivši civilnu imovinu.

Da se ovo dogodilo tokom pojačanih tenzija, incident je mogao prerasti u ozbiljan sukob.

Ipak, opasnost od nuklearnog rata između Indije i Pakistana ostaje relativno mala, prema riječima analitičara.

Sve dok nema većih kopnenih borbi duž granice, opasnosti od upotrebe nuklearnog oružja ostaju relativno male i pod kontrolom.

Svaka strana koja pribjegne upotrebi nuklearnog oružja suočit će se sa značajnom odmazdom i pretrpjet će neprihvatljive žrtve.

Istovremeno, čini se da i Indija i Pakistan jačaju svoj nuklearni arsenal.

Uprkos ponovljenim krizama i tijesnim situacijama, obje strane su do sada uspjele izbjeći katastrofalan pad u nuklearni sukob.