Kožljak: Ispunili smo sve uslove za članstvo u NATO-u, mogu nam već sutra uputiti poziv

Kožljak smatra da je ključna odluka NATO-a bila da se ne dozvoli stvaranje sigurnosnog vakuuma u BiH, posebno u periodu pojačanih prijetnji ustavnom poretku i teritorijalnom integritetu zemlje.

"BiH je, ako gledamo sigurnosno integriranje, posebno nakon madridskog samita, već na taj način sigurnosno u NATO-u", rekao je Kožljak za "Plenum" Federalne televizije (FTV), dodajući da je Alijansa prvi put sigurnost države aspiranta tretirala kao integralni dio sigurnosti NATO-a.

Naglasio je da je takva politika bila važna tokom perioda koji su obilježili napadi na ustavno-pravni poredak, hibridne prijetnje i podrška separatističkim ambicijama.

"NATO je bio vrlo konkretan da se niko ne usudi ugroziti teritorijalni integritet, suverenitet i sigurnost BiH", naveo je.

Govoreći o saradnji institucija BiH sa NATO-om, Kožljak ističe da kontakti sa zvaničnicima Alijanse nisu simbolični, već zasnovani na konkretnim temama i aktivnostima.

"Predsjedavajući Predsjedništva Denis Bećirović sastao se deset puta sa generalnim sekretarima NATO-a i na svakom od tih sastanaka razgovaralo se o suštinskim pitanjima", rekao je.

Kožljak tvrdi da se BiH nalazi na vratima NATO-a te podsjeća da je zemlja trenutno jedina koja ima aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).

"BiH se kreće ka članstvu u NATO-u. Već smo dostavili pet programa reformi i kroz njih se pripremamo za članstvo", rekao je.

Kao primjer naveo je Švedsku i Finsku, koje su brzo postale članice jer su prethodno bile spremne.

"Poruka NATO zvaničnika bila je jasna: vi radite na tome da budete spremni za poziv u NATO", dodao je.

Govoreći o odnosu NATO-a prema BiH, Kožljak ističe da BiH ima poseban status jer redovno učestvuje na sastancima Sjevernoatlantskog vijeća.

Na tim sastancima, tvrdi, od NATO-a je traženo da potvrdi izvjesnost što skorijeg članstva i objektivno procjenjuje ostvarene reforme.

Kožljak se osvrnuo i na programe reformi BiH, koji se često kritikuju zbog kašnjenja u usvajanju. Kaže da je važniji kontinuitet nego rokovi.

"Program reformi je ciklus. Ciljevi se postavljaju dugoročno, neki za godinu, neki za pet ili deset godina", objasnio je.

Dodao je da NATO analizira samoprocjene koje dostavlja BiH i daje povratne informacije o napretku i oblastima gdje je potrebna dodatna pomoć.

"Ključna je ta samoprocjena - šta je urađeno, šta nije i gdje je potrebna NATO podrška", naveo je.

Komentarišući navode o različitim političkim porukama prema NATO-u, Kožljak tvrdi da postoji institucionalni konsenzus o članstvu BiH, uprkos javnim protivljenjima pojedinih političara.

"U BiH postoji potpuna institucionalna saglasnost da BiH bude članica NATO-a. Imamo zakon o odbrani, odluke Vijeća ministara, odluke Predsjedništva BiH koje se direktno tiču NATO puta", kazao je.

Dodao je da političari često javno šalju drugačije poruke od onoga što podržavaju kroz institucije.

"Jedno pričaju pred mikrofonima, a sutra potpišu dokumente koji se odnose na NATO integracije", rekao je.

Naglasio je kako je Bosna i Hercegovina formalno već ispunila uslove za članstvo u NATO-u.

"Formalno-pravno smo ispunili sve uslove za članstvo. Mogu nam sutra uputiti poziv", zaključio je Kožljak.