Klimatske katastrofe su u posljednjih 10 godina raselile 250 miliona ljudi

Poplave, oluje, suše i ekstremne vrućine su među vremenskim uslovima koji uzrokuju raseljavanje, uz sporo nastajuće katastrofe poput dezertifikacije, porasta nivoa mora i uništavanja ekosistema, koje ugrožavaju sigurnost hrane i vode.

Do sredine 2025. godine, 117 miliona ljudi je raseljeno zbog rata, nasilja i progona, što predstavlja ozbiljnu krizu ljudskih prava koju klimatska kriza brzo pojačava.

UNHCR je saopštio da je klimatska kriza "multiplikator rizika" koji je otkrio i pogoršao postojeće nejednakosti i nepravde, uključujući uticaj sukoba, nasilja i prisilnog raseljavanja unutar i preko granica.

Broj zemalja koje prijavljuju raseljavanje povezano i sa sukobima i sa katastrofama utrostručio se od 2009. godine, prema izvještaju UNHCR-a pod nazivom "No Escape II: The Way Forward" objavljenom u ponedjeljak. Pa ipak, krhke i sukobima pogođene zemlje koje primaju izbjeglice primaju samo četvrtinu potrebnih finansijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena.

Izbjeglice i raseljene osobe, koje često žive u nesigurnim fizičkim i političkim uslovima, spadaju među najteže pogođene klimatskom krizom uprkos tome što malo doprinose njenim uzrocima.

U 2024. godini, trećina svih vanrednih situacija koje je proglasio UNHCR uključivala je poplave, suše, šumske požare i druge ekstremne vremenske događaje koji su pogodili ljude raseljene zbog rata.

Tri četvrtine izbjeglica i drugih raseljenih osoba sada žive u zemljama koje se suočavaju s visokom ili ekstremnom izloženošću opasnostima povezanim s klimom, a ponovljena raseljavanja postaju sve češća.

Bez radikalnih akcija za suzbijanje klimatske katastrofe i pomoć siromašnim zemljama da se prilagode, situacija će vjerovatno postati mnogo gora, upozorava se u izvještaju.

Do 2050. godine, najtopliji izbjeglički kampovi mogli bi se suočiti s gotovo 200 dana opasnog toplinskog stresa godišnje, s ozbiljnim rizicima po zdravlje i preživljavanje, a mnoge lokacije postale bi nenastanjive.