Vanjskotrgovinski suficit je u julu, prema zvaničnim podacima, iznosio 14,61 milijardu dolara, 40,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, prenijele su agencije. Izvoz je u julu uvećan za 22,6 posto u odnosu na lani - na 80,3 milijarde dolara, a uvoz za 19,7 procenata na 65,72 milijarde dolara.
Kina je u prvom semestru ostvarila suficit od 61,45 milijardi eura, 54,9 posto više u odnosu na isti lanjski period. Maj i juni su obilježeni rekordnim iznosima od 13 odnosno 14,5 milijardi.
Sve veći kineski suficit već je izvor tenzija u odnosima između Kine i trgovinskih partnera, koji zahtijevaju od Pekinga da poveća vrijednost kineske valute - juana, jer bi to izazvalo poskupljenje kineskih proizvoda i moglo bi da ograniči izvoz, prenio je AP.
Tenzije su posebno jake u trgovinskim odnosima Pekinga i Washingtona. SAD su u trgovini s Kinom lani zabilježile deficit od rekordne 202 milijarde dolara, što premašuje ukupni kineski vanskotrgovinski suficit, jer i Kina s nekim zemljama trguje s deficitom.
Kineska vlada pokušava umanjiti rast u nekim sektorima zahuktale privrede, u kojoj je u drugom tromjesečju ostvaren najbrži rast za posljednjih 10 godina - 11,3 posto. Međutim, izgleda da ove mjere nemaju direktnog utjecaja na trgovinu.
Vlada želi da zadrži visoku stopu rasta kako bi umanjila siromaštvo, ali istovremeno planira da zauzda prekomjerno investiranje u nekim domenima i ograniči bankarske zajmove, pa je zato povećala kamatne stope, bankama namentula strožija pravila za zajmove i zabranila izgradnju nekih objekata, poput luksuznih vila.
Skok izvoza je također unio pometnju među planere kineske ekonomije, koji pokušavaju da smanje zavisnost od izvoza i podstaknu domaću potrošnju.
