Kim Jong-un nazvao status Sjeverne Koreje kao nuklearne sile "nepovratnim", optužio SAD za terorizam i agresiju

U govoru u ponedjeljak pred parlamentom u Pyongyangu, koji formalno potvrđuje odluke vlasti, Kim je optužio Sjedinjene Američke Države za globalni "državni terorizam i agresiju", očigledno aludirajući na rat na Bliskom istoku, te rekao da će Sjeverna Koreja igrati snažniju ulogu u jedinstvenom frontu protiv Washingtona usred rastućeg antiameričkog raspoloženja.

Ipak, nije direktno spomenuo američkog predsjednika Donalda Trumpa i poručio je da to da li njegovi protivnici "biraju konfrontaciju ili mirnu koegzistenciju zavisi od njih, a mi smo spremni odgovoriti na svaki izbor".

Njegovi komentari uglavnom su u skladu s izjavama s prošlomjesečnog kongresa vladajuće Radničke partije, gdje je oštro kritikovao Seul, ali ostavio otvorena vrata za dijalog s Trumpovom administracijom, pozivajući Washington da odustane od zahtjeva za nuklearno razoružanje Sjeverne Koreje kao preduslova za pregovore.

Državni mediji su saopćili da je Vrhovna narodna skupština, koja je završila dvodnevno zasjedanje u ponedjeljak, usvojila revidirani ustav, ali bez navođenja konkretnih izmjena. Postojala su očekivanja da će izmjene formalizirati označavanje Južne Koreje kao trajnog neprijatelja i ukloniti reference na zajedničku naciju. To je u skladu s Kimovim tvrdim stavom nakon što je 2024. godine proglasio da će Sjever napustiti dugoročni cilj mirnog ujedinjenja s Jugom.

Analitičari smatraju da Kimova demonizacija Južne Koreje odražava njegov stav da Seul, koji je pomogao organizirati njegove prve sastanke s Trumpom 2018. i 2019. godine, više nije koristan posrednik s Washingtonom, već prepreka njegovim ambicijama za snažniju regionalnu ulogu. Također je pokazao osjetljivost na južnokorejsku "meku moć", pokrećući agresivne kampanje kako bi blokirao utjecaj njene kulture i jezika među Sjevernokorejcima, dok nastoji dodatno učvrstiti autoritarnu kontrolu svoje porodice.

U svom govoru, Kim je izrazio ponos zbog brzog širenja nuklearnog arsenala i raketnih kapaciteta u posljednjim godinama, nazvavši to ispravnim izborom za suprotstavljanje budućim prijetnjama i hegemonističkim težnjama gangsterskih imperijalista, termin koji Sjever često koristi za Sjedinjene Države i njihove saveznike.

“Dostojanstvo nacije, njen nacionalni interes i konačna pobjeda mogu biti garantirani samo najjačom silom. Vlada naše republike nastavit će učvršćivati naš apsolutno nepovratan status nuklearne sile i agresivno voditi borbu protiv neprijateljskih snaga kako bi slomila njihove (antisjevernokorejske) provokacije i planove", kazao je.

Kim je obustavio svaki smislen dijalog s Washingtonom i Seulom nakon propasti njegovog drugog samita s Trumpom 2019. godine, zbog sankcija koje su protiv Sjeverne Koreje uvele Sjedinjene Države.

U posljednje vrijeme, Kim u svojoj vanjskoj politici daje prioritet Rusiji, šaljući hiljade vojnika i velike količine vojne opreme kao podršku ratu Moskve u Ukrajini, vjerovatno u zamjenu za pomoć i vojnu tehnologiju.

Suočen s mogućnošću smirivanja sukoba, analitičari smatraju da bi Kim mogao pokušati zadržati otvorene opcije zauzimanjem odmjerenijeg pristupa prema Washingtonu, kako bi sačuvao mogućnost budućeg dijaloga, s dugoročnim ciljem ublažavanja američkih sankcija i prešutnog priznanja kao nuklearne države.

Međutim, neki stručnjaci vjeruju da su zajednički napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, kao i ubistvo ranijeg vrhovnog vođe u Teheranu, možda dodatno podigli Kimove kriterije za obnovu dijaloga s Washingtonom.