Katalonska političarka za Klix.ba: Šta nosi politički dogovor koji je uzdrmao Španiju i ima li BiH podršku na evropskom putu
Ipak, prije dvije godine se vratila u Španiju gdje ju je sačekala optužnica. Tokom političkog egzila, od juna 2018. godine je izaslanica Vlade Katalonije pri Evropskoj uniji u skladu sa Statutom katalonske autonomije i vanjskom djelovanju i odnosima s EU sa ciljem jačanja odnosa i promicanja poboljšanja života građana kao i trgovinskih, kulturnih, turističkih i razvojnih odnosa širom svijeta.
Kako bi odmah na početku razbili dileme o eventualnoj povezanosti katalonske ideje o nezavisnosti i separatističkim politikama u BiH reći ćemo da su Katalonci u Evropskom parlamentu predvođeni Carlesom Puigdemontom prošle godine glasali za sankcije aktuelnom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, jer ne žele da se povezuju niti porede sa predsjednikom RS-a ili Republikom Srpskom, a najviše zbog političkih temelja na kojima počiva secesionizam RS-a.
No, vratimo se današnjici i onome što politički potresa Španiju i zbog čega su jučer stotine hiljada ljudi bili na ulicama, a analitičari predviđaju da Španiju tek očekuje potresi.
Socijalistički premijer Pedro Sanchez ponovo je imenovan za šefa španske vlade. Pobijedio je na izborima u parlamentu sa 179 mjesta od 350 glasova, zahvaljujući podršci izabranih zvaničnika katalonskih i baskijskih nacionalista. Da bi dobio novi mandat, morao je pristati na amnestiju lidera Katalonije koji su procesuirani zbog organizovanja referenduma o nezavisnosti 2017. godine.
Kako bi dobio podršku 14 zastupnika Katalonske republikanske ljevice (ERC) i Junts per Catalunya (desni centar), PSOE se obavezao na Zakon o amnestiji za oko 400 katalonskih zvaničnika i aktivista koji su organizirali referendum. Španska desnica i krajnja desnica ga optužuju za izdaju, pa su mu čak poručili kako mu je bolje "da u gepeku napusti Španiju".
Povodom najnovijih dešavanja u Španiji, a posebno sporazuma o amnestiji koji je uzdrmao zemlju i proizveo masovne demonstracije, Meritxell Serret je ekskluzivno govorila za Klix.ba, a dotakli smo se i Bosne i Hercegovine i njenog evropskog puta.
Kako gledate na posljednji sporazum premijera Pedra Sancheza (PSOE) i katalonske stranke Junts te šta će konkretno donijeti Španiji i Kataloniji?
Nije na meni da ocjenjujem sporazum PSOE-a (Španska socijalistička radnička stranka) i Juntsa. Ali mogu komentirati sporazum između Vlade Katalonije, koja je iz ERC-a (Katalonska republikanska ljevica) i PSOE-a.
Sporazum koji smo postigli s PSOE, posebno u pogledu amnestije, donijet će stabilnost koja je potrebna Španiji i Kataloniji za rješavanje postojećeg političkog sukoba.
Amnestija je bitan korak naprijed da se ovaj sukob riješi političkim putem, odakle se njime uvijek trebalo baviti. To je alat koji se u potpunosti prilagođava španskom, evropskom i međunarodnom ustavnom okviru, a preporučuju ga renomirani stručnjaci za rješavanje sukoba. Stoga podržavamo sporazum i uporno ćemo raditi na unapređenju pregovora i dijaloga.
Osim amnestije i napretka u rješavanju sukoba, ovaj će sporazum također donijeti veće blagostanje građanima jer su postignuti sporazumi koje društvo dugo zahtijeva, poput prebacivanje upravljanja usluga prigradskom željeznicom u ruke Katalonije ili ekonomskom napretka zbog pravednijeg poreznog sistema.
Očekuje li se povratak u Španiju svih političara koji su pobjegli nakon organizacije referenduma o nezavisnosti Katalonije? Kako će se to odraziti na Španiju, posebno na njenu stabilnost?
Amnestija će nas vratiti na početne pozicije. Kao što sam već rekla, ova mjera nije neuobičajena, to je normalan postupak u rješavanju sukoba. Od pada Berlinskog zida, 23 amnestije su odobrene u Evropi i diljem svijeta.
Osim toga, moramo naglasiti da je to koristan i priznat alat za društveni mir i stabilnost u Evropi. I on će Španiji donijeti stabilnost. Ono što je stvorilo nestabilnost bila je neobuzdana represija prema političkom i legitimnom pokretu za neovisnost uz korištenje softvera kao što je Pegasus koji je stvorio politički skandal čak i na evropskoj razini. Kršenje građanskih i političkih prava, što su potvrdila i brojna međunarodna tijela poput Vijeća Evrope ili izvjestitelja Ujedinjenih naroda, ono je što je generiralo nestabilnost. Ulazimo u novu fazu političkog sukoba koja bi nam trebala omogućiti da idemo naprijed.
Smatrate li da je zarad očuvanja vlasti španski premijer Pedro Sanchez rizikovao mnogo više od toga?
Politički sukob s Katalonijom moći će se riješiti samo pregovorima i dijalogom. Je li prerizično dijalogom riješiti politički sukob u demokraciji? Je li prerizično u demokraciji razgovarati s ljudima iz različitih političkih opcija koje su potpuno legitimne i iza kojih stoje milioni građana?
Činjenica je da je španska država ranije pristala na pregovore i dijalog, da su nas uvažili kao ravnopravne sugovornike, da su nas poštivali - postigli bismo veći napredak.
Da li ste upoznati sa evropskim putem Bosne i Hercegovine i smatrate li da se pred BiH stavlja mnogo više uslova nego što je realno i da li je nepravedno iza Moldavije, Gruzije i Ukrajine?
Otvaranje dijaloga Brisela i Sarajeva sjajna je vijest. U Kataloniji nas to posebno veseli, jer sarađujemo već tri desetljeća i ulazak Bosne i Hercegovine u zajednički prostor omogućio bi intenziviranje naših odnosa.
U međuvremenu, čak i iz naše trenutne pozicije, moramo ojačati saradnju u okviru mediteranske makroregije, posebno u aspektima koji se odnose na poboljšanje povezanosti naših zemalja, borbu protiv klimatskih promjena i stvaranje mogućnosti za razvijanje mladih talenata.
Kada je realno da BIH otvori pregovore, a zatim postane članica Evropske unije?
Katalonija i njezino društvo duboko su proevropski, a to je odlučujuće u objašnjenju našeg odnosa s Evropom i njenim institucijama. Nije na meni da postavljam rokove za bilo kakav pristupni proces. Uvjerena sam, međutim, da ako je većina u Bosni i Hercegovini otvorena za taj proces, on će zasigurno ići naprijed.
Mogu li veze Sarajeva i Barcelone biti još snažnije i na koji način je moguće unaprijediti saradnju i povezanost?
Iz Vlade Katalonije radimo na tome da se 30-godišnji odnos s Bosnom i Hercegovinom još više intenzivira.
Moramo promijeniti perspektivu i prijeći s vrlo emocionalnog odnosa s višestrukim razmjenama između općina i civilnog društva na saradnju u strateškim sektorima kao što su klima, energenti, hrana, prometna povezanost ili znanost, ne gubeći pritom lične i kulturne veze koje je bh. dijaspora izgradila u Kataloniji.
Na kraju razgovora recimo da će Meritxell Serret sljedeće sedmice boraviti u Sarajevu u okviru "MedCities" (Mreža mediteranskih gradova) kojem će Grad Sarajevo biti domaćin. Tokom posjete BiH planirani su susreti sa premijerom KS Nihadom Ukom i gradonačelnicom Benjaminom Karić s ciljem intenziviranja saradnje.
Mreža mediteranskih gradova MedCities je osnovana 1991. godine u Barceloni kada je 16 gradova formiralo mrežu sa ciljem podrške zaštiti životne sredine iz lokalne perspektive. Prije osam godina Mreža je postala potpuno nezavisna organizacija i sada okuplja 73 jedinice lokalnih vlasti sa svih obala mediteranskog bazena.
