Somalija, Sudan i Zimbabve su tako dobili još jednog člana u grupi svjetskih država koje nisu uspjele vratiti ratu kredita MMF-u u dogovorenom roku. Za Grke biti u društvu ovih zemalja znači historijsko poniženje. Ali, ovaj dan je historijsko poniženje i za Međunarodni monetarni fond, piše The Independent.
Bankrot Grčke je kulminacija u lancu katastrofalnih prosuda MMF-a koji od 2010. godine na poziv eurozone učestvuje u cijelom procesu finansijskog spašavanja Grčke.
MMF državama u svijetu nudi hitna sredstva s ciljem likvidnosti pod uslovom da će te iste države provesti mjere koje će ih dovesti do održivog stanja. To znači donošenje teških strukturalnih ekonomskih reformi.
Ali, bivši čelni čovjek MMF-a Dominique Strauss-Kahn ignorisao je pravila igre prije pet godina. Kada su ljudi Međunarodnog monetarnog fonda stigli u Grčku 2010. godine, dug Vlade je dosegao 133 posto BDP-a, odnosno 326 milijardi eura zaduženja koja su trebala biti otpisana, a kreditori trebali progutati gorku pilulu.
Međutim, Strauss-Kahn je odbio taj prijedlog i naredio da državni dug ne smije biti restruktuiran na bilo kojoj osnovi te da Grci moraju u potpunosti isplatiti svoj dug.
Znao je bivši predsjednik MMF-a da bi to izazvalo domino efekt u eurozoni jer je situacija u Portugalu, Irskoj, Italiji i Španiji izmicala kontroli, i da bi oprost dugova grčkoj izazvao paniku.
Druga katastrofalna greška MMF-a u slučaju Grčke je bilo potcjenjivanje negativnog utjecaja kresanja budžeta u javnom sektoru. Godine 2010. čelni ljudi Međunarodnog monetarnog fonda predvidjeli su da će Grčka zbog štednje doživjeti kratku recesiju. Ali, ta recesija održala se u narednih pet godina, a radnih mjesta je bilo manje iz dana u dan. Ova odluka i predviđanje bili su posljednji udarac koji je Grčku gurnuo u nepovratno stanje.
Grčka je počela živjeti sudbinu SAD-a i Veliku depresiju, globalni ekonomski krah koji je počeo 1928. godine i trajao do 1939. Bio je to najduži i najoštriji sunovrat koji je ikada iskusio industrijalizovani Zapadni svijet.
MMF se nikada nije suočio sa svojim greškama u slučaju grčke krize. Ta tišina između Evrope i Grčke u potpunosti je uništila međusobno povjerenje, navodi The Independent.
U realnosti, 240 milijardi novca za spas Grčke otišlo je kreditorima i u svrhu rekapitulacije grčkih banka. Tek 10 posto te sume potrošeno je u javnom sektoru i na penzionere.
MMF očito nije naučio lekciju na utjecaju štednje. U potpunosti je tačno da je Grčka sama sebi iskopala grob. Uzastopne vlade u Atini petljale su sa svojim računima, previše trošile i okrenule glavu od raširene utaje poreza. Ali, ništa od ovoga ne opravdava nesposobnost i kukavičluk MMF-a u proteklih pet godina.
Zemlje koje sarađuju sa MMF-om moraju imati na umu da ukoliko dugovi ne budu vraćeni na vrijeme, slijede oštre sankcije iz kojih se teško izvuči, a i isključenje iz Međunarodnog monetarnog fonda. Nadamo se da ovo nije slijedeći odlomak u grčkoj tragediji i poniženju. Ali, proći će desetljeća prije nego MMF skine ljagu sa svog imena u slučaju grčke katastrofe.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
