Kako je danska premijerka rekla "ne" Donaldu Trumpu i očitala lekciju malih država svjetskoj sili

Nakon višesedmičnih prijetnji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da bi Sjedinjene Američke Države mogle preuzeti Grenland, Trump je ove sedmice izjavio da neće koristiti silu, što se u Kopenhagenu tumači kao diplomatska pobjeda Danske, barem privremena.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Trump je rekao da odustaje od vojne opcije i najavio "okvir budućeg sporazuma" s NATO saveznicima iako detalji tog dogovora još nisu poznati.

Frederiksen je od početka zauzela čvrst stav, jasno poručivši da je suverenitet nad Grenlandom "crvena linija" i da o njemu nema pregovora. Odbacila je i ideju američkog suvereniteta nad vojnim bazama na tom ostrvu, iako SAD tamo već decenijama imaju vojno prisustvo, piše The New York Post.

U rijetkom intervjuu na Grenlandu, na pitanje da li Trumpa doživljava kao nasilnika, Frederiksen je odgovorila odmjereno:

"On zna govoriti na vrlo jasan način. Znam i ja".

Umjesto direktne konfrontacije, danska premijerka je internacionalizirala spor, okupljajući podršku ključnih evropskih saveznika Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Islanda.

Manje vojne i policijske snage tih zemalja pojavile su se na Grenlandu u okviru arktičke vježbe, šaljući poruku da bi svaki pokušaj nasilnog preuzimanja imao ozbiljne međunarodne posljedice.

Danski politički komentator Bent Winther ocijenio je da je poruka bila jasna: svaka vojna akcija "bila vrlo ružna i gadna" i dovela do direktnog sukoba sa evropskim saveznicima.

Sukob s Trumpom postao je jedno od obilježja liderstva Mette Frederiksen još od 2019. godine, kada je kao najmlađa premijerka u historiji Danske odbacila Trumpovu ideju da SAD kupe Grenland, nazvavši je "apsurdnom".

Danas, dok se pregovori nastavljaju, Frederiksen ostaje u osjetljivoj poziciji: mora jasno reći "ne" američkim ambicijama, a da pritom ne isprovocira novu eskalaciju. Za Dansku, Grenland predstavlja ključni element njenog geopolitičkog položaja, dok je za 57.000 građana pitanje budućnosti i prava da sami odlučuju od presudnog značaja.

Najmlađa premijerka u historiji zemlje

Frederiksen je na čelo Danske došla 2019. godine, sa samo 41 godinom, kao najmlađa premijerka u historiji zemlje. Odrasla je u radničkoj porodici: njen otac bio je sindikalni aktivista i dugogodišnji član Socijaldemokrata, što je snažno oblikovalo njenu političku orijentaciju.

Politikom se, kako sama kaže, bavila otkako pamti, a već sa 24 godine izabrana je u danski parlament. U ranim godinama bila je poznata po direktnom stilu, samopouzdanju i nespremnosti da se povlači pred autoritetima unutar vlastite stranke.

Jedan događaj iz mladosti često se navodi kao simbol njenog karaktera: tokom srednje škole suprotstavila se grupi grupi koja je vrijeđala djecu imigrante, nakon čega je udarena u lice. Kasnije je taj incident opisala kratko i bez dramatizacije, rekavši:

"Ne znam da li to govori nešto o mom karakteru, možda više govori o njegovom".

Njen mandat obilježile su krize i teške odluke. Tokom pandemije koronavirusa, njena vlada je naredila masovno uništavanje nerca, strahujući od širenja mutacije virusa, što je izazvalo političku buru i ostavke više zvaničnika. Ipak, Frederiksen je politički preživjela krizu, a Danska je prošla pandemiju s relativno niskom stopom smrtnosti.

Na planu migracija uvela je jedna od najrestriktivnijih azilantskih politika u Evropi, uključujući premještanje azilanata u centre izvan zemlje. Iako su te mjere oštro kritikovale organizacije za ljudska prava, one su joj donijele dodatnu podršku birača.