"Crvena krpa za Trumpa"
0

Tri načina na koja Amerika može "slomiti" Kijev: Koliko Ukrajina ovisi o Washingtonu i može li nastaviti borbu bez njega

Piše: I. S. P. |
Ukupna pomoć Ukrajini od 2022. godine: EU i SAD (Izvor: Kiel institut za svjetsku ekonomiju) (Ilustracija: Klix.ba)
Ukupna pomoć Ukrajini od 2022. godine: EU i SAD (Izvor: Kiel institut za svjetsku ekonomiju) (Ilustracija: Klix.ba)
Poslušajte članak
Američki predsjednik Donald Trump kritikovao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog jer nije pregovarao o okončanju rata, a Kijev je optužio Washington da uskraćuje ključnu vojnu podršku.

Analitičari za CNN navode da SAD na Ukrajinu mogu pritiskati na tri načina: ekonomski, vojno i politički.

Ekonomski: Pomoć je već ukinuta

Trumpova administracija obustavila je nove pakete pomoći Ukrajini početkom 2025. godine. Do tada su SAD poslale najmanje 131,5 milijardi dolara pomoći, zbog čega su i dalje najveći pojedinačni donator od početka ruske invazije 2022. godine, pokazuju podaci njemačkog Kiel instituta za svjetsku ekonomiju.

Zemlje i institucije Evropske unije zajedno su u međuvremenu prestigle SAD i od 2022. poslale najmanje 228,5 milijardi dolara. Najviše vojne pomoći među članicama EU dale su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, a izvan Unije Velika Britanija i Norveška.

Velik dio te pomoći ipak su američka oružja koja saveznici iz NATO-a kupuju i prosljeđuju Ukrajini, a za te transfere potrebno je odobrenje Pentagona. Zelenski je u petak rekao da isporuka već dogovorenih presretača za protivzračni sistem Patriot i dalje kasni. Prema pisanju CNN-a, Ukrajini su prošle sedmice ponestali Patriot presretači, jedno od rijetkih oružja koje može oboriti balističke rakete.

Vojno: Tehnologija koju Evropa nema

Iako je američka finansijska podrška obustavljena, Ukrajina i dalje snažno ovisi o američkim obavještajnim podacima i tehnologiji, poput Patriot sistema, Starshielda, vojne verzije Muskovog satelitskog interneta Starlink, i sistema za rano upozoravanje na rakete.

"To je nešto što Evropljani nemaju, jer smo im mi posljednjih 30 godina govorili da to ne razvijaju jer se mogu osloniti na nas", rekao je za CNN Max Bergmann iz Centra za strateške i međunarodne studije.

Prema njegovim riječima, ovakva situacija mogla bi Ukrajini nanijeti ogromnu ekonomsku štetu i odnijeti mnogo civilnih života, ali sumnja da će slomiti volju Ukrajine za borbom.

Zelenski je ranije ove sedmice rekao da Ukrajina u više navrata nije dobila američka upozorenja o balističkim napadima, zbog čega su rakete pogađale bez uzbune. State Department i Trump negirali su da su ograničavali razmjenu podataka, a Zelenski je u utorak rekao da saradnja sada ponovo funkcioniše.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopćilo je u subotu da je potpuni pristup Starshieldu vraćen, iako izvor CNN-a iz Donjecka tvrdi da je brzina u tom području i dalje ograničena. Trump je negirao da je on naredio ograničenja, dok je Musk poručio da o tome odlučuju američka vojska i, na kraju, predsjednik.

Politički: Nada za Putina

Analitičari smatraju da razlaz Washingtona i Kijeva ide na ruku Kremlju, posebno nakon što je Trumpova administracija ovog mjeseca odustala od novih sankcija Rusiji i postigla dogovor koji Rusiji dozvoljava izvoz dizela. Natia Seskuria iz britanskog instituta RUSI kaže da pritisak na Kijev daje Rusiji nadu da će, ako nastavi rat, s vremenom popustiti i odlučnost Evrope.

John Lough iz Centra za nove evroazijske strategije ocijenio je da je Trump zbog visokih cijena goriva posebno osjetljiv na ukrajinske napade na ruske rafinerije, koji su za njega "kao crvena krpa za bika".

"To Ukrajinu čini lakom metom ako pokušavate skinuti odgovornost za ono što se desilo s Iranom", rekao je Lough.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima