"Globalna Britanija"
102

Kako je BiH postala mali dio u slagalici velikog britanskog povratka na diplomatsku scenu

V. Karić
Velika Britanija djeluje sve češće u diplomatiji (Foto: EPA-EFE)
Velika Britanija djeluje sve češće u diplomatiji (Foto: EPA-EFE)
Narušena politička i sigurnosna situacija u BiH posljednjih nekoliko mjeseci izazvala je reakcije brojnih svjetskih i evropskih zvaničnika, ali i medija koji su posljednji put fokus na BiH stavljali sredinom devedesetih godina.
U proteklom periodu, o Bosni i Hercegovini se govorilo na brojnim sastancima zvaničnika najvažnijih zemalja svijeta. Između ostalog, o aktuelnoj situaciji razgovaralo se u Evropskom parlamentu, sjednicama Evropskog vijeća te na sastancima ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza.

Iako su nakon sjednica navedenih institucija poslane jasne poruke o tome da će secesionističke aktivnosti vlasti u RS-u naići na oštar odgovor zemalja, "tromi" birokratski aparat Evropske unije predstavlja okolnost koja često ne ide na ruku kada je riječ o uvođenju sankcija ili nekih drugih mjera.

Međutim, država u kojoj se u posljednjem periodu bilježe brojne aktivnosti kojima se nastoji utjecati na stanje u BiH jeste Velika Britanija.

Rasprave u Britanskom parlamentu

U posljednjih nekoliko mjeseci, unutar Velike Britanije održan je niz aktivnosti na najvišem nivou u čijem je fokusu upravo bilo stanje u BiH.

Britanski parlamentarci predvođeni zastupnicom Aliciom Kearns, ujedno i članicom Komiteta za vanjske poslove Velike Britanije, održali su dvije rasprave o BiH unutar Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije, te jednu raspravu unutar Doma lordova (Gornjeg doma Parlamenta).

Za razliku od sjednica na kojima često dominiraju floskule, isprazne riječi i sada već dosadne fraze o "podržavanju integriteta, suvereniteta i pozivanja na dijalog", britanski parlamentarci tokom novembra i decembra poslali su jasne, precizne i konkretne poruke.

"Moramo prepoznati zlo. Sada je vrijeme da djelujemo, a ne da čekamo. Ako budemo čekali, opet ćemo gledati smrt u našem dvorištu", rekao je početkom novembra zastupnik Anthony Mangnall.

Slični stavovi ponovljeni su i na sjednici održanoj početkom decembra koja je održana na inicijativu Alicie Kearns, a na kojoj je prisustvovao i visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt.

"26 godina smo slušali nacionalizam koji je doveo do krvoprolića. Ubijeno je više od 8.000 ljudi, žene su silovane i poginulo je 57 britanskih vojnika. Pokušaj istrebljenja Bošnjaka se ne smije ponoviti. Izgubljeni životi se ne smiju zaboraviti. Diplomatija mora napraviti razliku. Velika Britanija i ovaj zakonodavni dom mogu spriječiti da se ponovi historija. Moramo se boriti za mir", rekla je tada Kearns.

Konkretne poruke i proaktivan pristup

Pored nekoliko održanih sjednica Britanskog parlamenta na kojima je ukazano na stanje u Bosni i Hercegovini i na kojima su upućene poruke ministrici vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss da Velika Britanija pod hitno mora djelovati, diplomatsku ofanzivu Londona pratili su i brojni sastanci na najvišem nivou.

Time je Velika Britanija nastojala u praksi primijeniti ono o čemu su zastupnici govorili tokom sjednica - da Bosna i Hercegovina ima nekog ko će stati iza institucija u narušenoj političkoj i sigurnosnoj situaciji.

Nekoliko članova Britanskog parlamenta posjetilo je Bosnu i Hercegovinu na Dan oružanih snaga, a visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je tokom boravka u Londonu razgovarao s predstavnicima Parlamenta koji su mu pružili apsolutnu podršku u primjeni bonskih ovlasti.

Diplomatski napori "kulminirali" su sastankom ministrice vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss i ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, te odlukom Vlade Velike Britanije o imenovanju dugogodišnjeg vojnog zvaničnika Stuarta Peacha na poziciju specijalnog izaslanika Velike Britanije za Zapadni Balkan.

Iako je historija djelovanja Velike Britanije na Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini velika te se može posmatrati i znatno duže od posljednjih 30 godina, odnosi Velike Britanije i Bosne i Hercegovine često su definirani dešavanjima tokom devedesetih godina.

Upravo je tokom rata u BiH, Velika Britanija bila jedna od zemalja koja se protivila akcijama kao što su ukidanje embarga na oružje u korist Vlade Republike Bosne i Hercegovine i zbog toga je na neki način ušla i u "sukob" sa Sjedinjenim Američkim Državama koje su se zalagale za ukidanje embarga.

Međutim, djelovanje Velike Britanije tokom devedesetih, znatno se oslanjalo i na samu situaciju u Evropi, postsovjetski period te preraspodjelu moći između najvećih evropskih zemalja koje su se nastojale nametnuti u počecima multipolarnog svijeta.

Britanski zaokret

Decenije nakon rata u Bosni i Hercegovini, britanska diplomatija, iako vezana i za djelovanje Sjedinjenih Američkih Država, bila je vezana i za evropski savez što se nemali broj puta ispostavilo kao pogrešan smjer. Britanska "evropska diplomatija" naročito je počela doživljavati pad nakon 2010. godine i izlaska Konzervativne partije iz Evropske narodne stranke (EPP), a za Veliku Britaniju su se sve češće vezali termini "neangažovanog partnera EU".

Ipak, i u takvom odnosu snaga, unutar Evropske unije, britansko djelovanje u BiH ostalo je zapamćeno i kroz rad nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Britanca Paddyja Ashdowna za kojeg se često može čuti kako je predstavljao konkretnog i djelotvornog međunarodnog zvaničnika.

Plan Velike Britanije za globalno djelovanje (Foto: Screenshot)
Plan Velike Britanije za globalno djelovanje (Foto: Screenshot)

Vremenom, Velika Britanija se se više udaljavala od Evropske unije, a "brak" je konačno okončan izlaskom iz evropskog bloka 2020. godine. Od tada, zvanični London na čelu s Borisom Johnsonom, usmjerio je svoje djelovanje ka kreiranju nezavisnih politika koje bi trebale doprinijeti stvaranju jake i nezavisne Velike Britanije koja će ponovo postati relevantan faktor na geopolitičkoj sceni.

"Spremni smo za veliku, višedimenzionalnu partiju šaha u kojoj se upuštamo u više od jednih pregovora i razgibavamo se da koristimo živce, mišiće i instinkte koje ova zemlja nije morala koristiti pola stoljeća", rekao je 2020. godine Boris Johnson. Njegov govor, predstavljao je zapravo najavu davno uspostavljenog, ali zanemarenog koncepta "Globalne Britanije" u kojem država nastoji samouvjereno izaći na svjetsko tržište.

Boris Johnson (Foto: EPA-EFE)
Boris Johnson (Foto: EPA-EFE)

Iako se koncept "Globalne Britanije" prije svega odnosi na britanske odnose sa svjetskim silama, britanski zastupnici često su tokom svojih govora na posljednjim sjednicama ovaj koncept zastupali i u kontekstu britanskog djelovanja u Bosni i Hercegovini.

Uprkos činjenici što je "Globalna Britanija" počela oživljavati kroz savezništva u Indo-Pacifiku, a koja se prije svega odnose na veze sa Sjedinjenim Američkim Državama i Australijom kroz program AUKUS, britanska diplomatija svoj put mora pronaći i na tlu Evrope što je jasno pojašnjeno i u planu koji je objavljen na stranici Britanske vlade pod naslovom "Global Britain in a Competitive Age".

"Naš izlazak iz EU znači da imamo priliku da pratimo različite ekonomske i političke puteve gdje je to u našem interesu, te da označimo poseban pristup vanjskoj politici. Jednako tako, radit ćemo s EU tamo gdje se naši interesi poklapaju", navodi se u dokumentu.

Ukrajina u ovom trenutku svakako predstavlja "primarni evropski sigurnosni problem". Međutim, situacija u Bosni i Hercegovini jedinstvena je prilika da Velika Britanija svoj "globalni koncept" predstavi i na drugom, politički i diplomatski jednako bitnom kraju Evrope gdje se jednako prepliću evropski, kineski, ruski i drugi utjecaji.

Iako se odnosi između Bosne i Hercegovine i Velike Britanije mogu ocijeniti kao prijateljski, što dokazuju i brojni projekti kroz koje Velika Britanija godinama djeluje u BiH, u međunarodnim odnosima saradnja zemalja često se više ogleda kroz mnogobrojne interese.

"Mi nemamo vječne saveznike i nemamo vječne neprijatelje. Naši su interesi vječni i naša je dužnost da slijedimo te interese", rekao je lord Palmerston, premijer Velike Britanije iz sredine 19. stoljeća.

U ovim geopolitičkim trenucima, interesi Velike Britanije i Bosne i Hercegovine poklapaju se u brojnim segmentima. Takvi interesi se u ovom trenutku, bar prema porukama koje dolaze iz Washingtona i Berlina, poklapaju i sa interesima Sjedinjenih Američkih Država i nove njemačke vlade čiju diplomatiju predvode Zeleni.

Iako su se u prošlosti interesi velikih sila nad BiH često znali poklapati, čini se kako su danas geopolitička razmišljanja velikih sila oko nekih pitanja gotovo pa nikada bliža što svakako predstavlja i šansu koju Bosna i Hercegovina mora objeručke prihvatiti.