Jose Antonio Kast preuzima dužnost predsjednika dok Čile bilježi najizraženiji zaokret udesno od diktature

Politički veteran nadahnut Donaldom Trumpom ubjedljivo je pobijedio na izborima u decembru protiv vladinog kandidata, komunistkinje Jeannette Jare, uz obećanja o odlučnoj borbi protiv kriminala i suzbijanju ilegalnih migracija, agende koja u mnogo čemu podsjeća na politiku njegovog američkog uzora.

Na međunarodnoj sceni ovaj pravnik i lider Republikanske partije Čilea dolazi na vlast u trenutku geopolitičkog raskršća, između Sjedinjenih Američkih Država koje nastoje povratiti utjecaj u Latinskoj Americi i Kine, glavnog trgovinskog partnera i Čilea i većeg dijela regije.

"Rivalstvo SAD-a i Kine u Latinskoj Americi prešlo je sa retorike na fazu provođenja", kaže Mariano Machado, analitičar kompanije za procjenu rizika Verisk Maplecroft.

Njegovu inauguraciju, navodi on, prate velika očekivanja, uz napomenu da je fokus na mogućem zbližavanju s Bijelom kućom i sposobnosti nove administracije da pregovara i s drugim ključnim partnerima.

Iako je izbjegavao komentarisati kontroverzna pitanja u zemlji i svijetu, Kast je slao signale približavanja administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa i hvalio američku operaciju koja je završila hapšenjem bivšeg predsjednika Venecuele Nicolasa Madura.

Ti signali dodatno su se pojačali kada je Kast iznenada prekinuo proces tranzicije vlasti nakon sukoba s odlazećim predsjednikom Gabrielom Borićem zbog projekta polaganja podmorskog optičkog kabla kojim bi se Čile dodatno povezao s Kinom. Projekat je naišao na žestoke kritike Washingtona i dodatno produbio diplomatske tenzije između Boriceve administracije i SAD-a.

Odnosi Čilea i Sjedinjenih Američkih Država značajno su pogoršani tokom drugog Trumpovog mandata. Borić je bio jedan od njegovih najglasnijih kritičara, a stil vođenja američke administracije više je puta opisivao kao "novog cara".

Trump je otvoreno dao do znanja da na čelu Čilea preferira Kasta umjesto Borića, posebno ga pozivajući na samit "Štit Amerike" održan prošlog vikenda u Miamiju, na kojem su učestvovali i brojni desničarski lideri iz regije, među njima Nayib Bukele iz Salvadora i predsjednik Argentine Javier Milei.

"Sve ukazuje na vrlo značajno usklađivanje Čilea s direktivama koje dolaze iz Washingtona", smatra politički analitičar Univerziteta u Čileu Gilberto Aranda.

Kast je 2021. godine tijesno izgubio predsjedničku utrku od Borica u drugom krugu. Tada su njegovi stavovi protiv pobačaja i istospolnih brakova, kao i otvoreno isticanje pozitivnog naslijeđa i lika bivšeg diktatora generala Augusta Pinocheta, bili široko odbačeni među Čileancima.

Četiri godine kasnije, njegova tvrda linija prema kriminalu i migracijama osigurala mu je podršku oko 60 posto birača u zemlji pogođenoj rastom organizovanog kriminala i razočaranoj velikim očekivanjima koja je Boric probudio, ali nije ispunio.

"Ključna odrednica buduće vlade Josea Antonija Kasta bit će osjećaj hitnosti, posebno kada je riječ o sigurnosti", kaže Aranda, dodajući da su "ekonomija i migracije takođe uokvirene u tu istu naraciju društvenog propadanja" koja se pripisuje dolasku migranata.

Kast je hvalio metode borbe protiv kriminala koje primjenjuje Bukele, a prošle godine je posjetio i salvadorski megazatvor kapaciteta 40.000 zatvorenika. Najavio je da će kriminalizirati ilegalnu migraciju, pojačati masovne deportacije i postaviti "ograde i zidove" duž čileanskih granica.

Stručnjaci upozoravaju da će brzina reagovanja nove administracije biti ključna za određivanje kursa vlade u naredne četiri godine, jer će Kast morati raditi s podijeljenim Parlamentom kako bi osigurao funkcionalnost sistema i progurao glavne projekte.

"Ako u prvih 100 dana postoji dovoljna dinamika, zamah i jasan pravac, politički establišment uglavnom traži način da se uskladi ili bar ne blokira prioritete administracije", navodi Machado. "Ako se ta jasnoća ne vidi u prvih 100 dana... događa se suprotno."

Prekid procesa tranzicije vlasti, potez nezabilježen od povratka demokratije, koji je Kast najavio samo sedmicu uoči preuzimanja mandata mogao bi narušiti imidž nove administracije i signalizirati da dolaze vrlo polarizirana i disonantna vremena, upozorava Aranda.

"Budućoj vladajućoj stranci biće potrebna saglasnost Kongresa za usvajanje zakona, a veoma zategnuti odnosi od samog početka mogli bi negativno utjecati na kasniji dijalog u Parlamentu", zaključuje on.