Čudne i zanimljive priče
0

Iznenađujuće pozadine nacionalnih himni

Klix.ba
Foto: AFP
Foto: AFP
Nacionalne himne su pjesme o ponosu i patriotizmu koje se izvode na svakom međunarodnom takmičenju i dodjeli medalja. Međutim, iza nekih himni stoje čudne i iznenađujuće priče.

Zbog svog živahnog ritma francuska himna je jedna od najpoznatijih na svijetu. Od 1792. godine, kada je napisana, francuska himna je inspirisala revolucionare od Grčke do Rusije. Ova himna je pjevana i za vrijeme protesta na Tiananmen trgu u Kini. Iako je autor himne Claude Joseph Rouget de Lisle La Marseillaisu napisao za samo nekoliko sati, kao vid inspiracije za francusku vojsku pred rat sa Austrijom, više nikada nije napisao ništa vrijedno sjećanja.

Ista pjesma, različite verzije

Engleska himna "God Save the Queen" prvi put je objavljena 1745. godine. Melodiju se počeli povezivati sa patriotizmom u tolikoj mjeri da su je počele koristiti i druge zemlje, uz druge riječi. Lihtenštajn i danas koristi istu melodiju za svoju himnu Oben am jungen Rhein. I autorima himni Omana i Zimbabvea Marseljeza je bila inspiracija.

Pisanje himni se finansijski ne isplati

Mnogi kompozitori nacionalnih himni za svoj trud dobiju malo ili nimalo novca. George Kakoma, kompozitor nacionalne himne Ugande, je malo prije svoje smrti tužio tamošnju vladu jer su mu 1962. godine za komponovanje himne platili tek pola dolara.

Dušan Šestić, autor bosanskohercegovačke himne, prošao je malo bolje, jer je dobio 6.000 KM. Mido Samuel, autor najnovije himne na svijetu, himne Južnog Sudana, za svoj trud je dobio samo ponos.

"Prisilno utišane" himne

Španska himna, koja je u početku predstavljala najavu dolaska kraljevske porodice, kao i himna naše zemlje, poznata po tome što nema teksta. Kosovo za svoju nacionalnu kompoziciju također nema tekst, jer se kosovska vlada plaši da bi pjevanje na albanskom jeziku moglo uvrijediti Srbe koji žive na Kosovu. To znači da većina ljudi ignoriše ovu himnu i pjeva albansku ili srbijansku.

Himna Nepala, iako zvuči kao nježna narodna melodija, je jedna od najviše ispolitiziranih himni na svijetu. Napisana je 2006. godine nakon desetogodišnjeg rata u kojem su Maoisti podigli glas protiv kralja.

Izbačeni stihovi

Većina originalnih nacionalnih pjesama su imale šest ili više strofa, ali je većina strofa izbačena iz upotrebe. Ipak, strofe koje nedostaju često najviše govore o historiji zemlje. Ukoliko posmatramo zemlje Južne Amerike, može se vidjeti koliko su ljudi tada bili sretni što su se oslobodili španske vladavine. U tekstu argentinske himne Španci su nazivani raznim pogrdnim imenima. 1900. godine su te strofe izbačene iz upotrebe, kako bi se izbjeglo vrijeđanje.

Malo se zna o autoru himne Barbadosa, Lordu Burgessu, koji je napisao neke od najpoznatijih pjesama Harryja Belafontea. Himnu Barbadosa napisao je slučajno kada je bio na odmoru u toj zemlji i upoznao neke ljude koji su ga pitali da je iskomponuje.

Skraćivanje himni

Kako bi himne uključivale što više naroda postoji bojazan da bi mogle biti duže. Tako se, naprimjer, Izrael susreće sa pritiscima da promjeni svoju himnu Hatikvah kako bi tekstom obuhvatila i arapsku populaciju.

Ipak, olimpijska pravila nalažu da himna ne može trajati više od 80 sekundi, tako da je najvjerovatnije da se dodatne riječi neće ni pjevati, piše BBC.