Izbjeglice po mjeri Trumpa: U Ameriku stigli charter letom nakon lažnih tvrdnji o "bijelom genocidu"

Donald Trump, američki predsjednik, je većinom zatvorio vrata za izbjeglice iz ratnih zona širom svijeta, ali je lično u SAD pozvao članove grupe Afrikaner iz Južne Afrike.

Ova grupa, čiji članovi se zovu i Boeri, su potomci osoba iz Evrope, primarno iz Njemačke, Nizozemske i Francuske, koji su u Južnu Afriku stigli sredinom 17. vijeka.

Boeri su 1948. godine preuzeli vlast i uspostavili aparthejd, sistem po kojem je bijela manjina bila u privilegovanom položaju nad većinom, koju su činili crni Afrikanci.

Između ostalog, skup zakona kojim je uspostavljen ovaj diskriminatorni sistem je podrazumijevao zabranu brakova između rasa, zabranu davanja određenih poslova ljudima koji nisu bijele rase, te su odvajali mjesta za život po boji kože.

Ovi zakoni su se posebno odnosili na obrazovanje, a "ideja vodilja" za ovaj segment u aparthejdu bio je govor rasističkog političara Hendrik Verwoerd, koji je rekao da "crnci ne zaslužuju zelena polja obrazovanja" te da im "mora biti jasno da su predodređeni da budu vodonoše i skupljači drva."

Ovaj sistem je ukinut 1994. godine kada su osobe crne rase dobile pravo glasa te odmah izabrali stranku ANC (Afrički nacionalni kongres) kojeg je predvodio Nelson Mandela, bivši politički zatvorenik, borac protiv aparthejda i budući predsjednik Južne Afrike.

Od 1994. godine, Boeri su se većinom povukli iz političkog života, zbog činjenice da čine izrazitu manjinu u državi, odnosno oko četiri posto ukupnog stanovništva.

Međutim, njihova situacija je ponovo došla u fokus dolaskom Trumpa na vlast. On je, pod utjecajem desničarskih medijskih organizacija i influensera u SAD-u, počeo govoriti o navodnom "bijelom genocidu" kojeg provode vlasti u Južnoj Africi nad bijelom manjinom.

Ipak, u korist Trumpove tvrdnje ne idu činjenice. Južna Afrika ne objavljuje podatke o kriminalu po boji kože počinioca ili žrtve, ali je u prethodnoj godini od 6.953 ubistava samo 12 počinjeno tokom napada na farme, koje većinom drže članovi grupe Afrikaners. Od 12 ubijenih osoba, jedna je bila farmer, a četvero su bili zaposlenici farmi, koje u Južnoj Africi većinom čine osobe crne rase.

Braneći svoju odluku da Afrikanerima dodijeli status izbjeglica, Trump je rekao da se u Južnoj Africi dešava "genocid", da su bijeli farmeri "brutalno ubijani" i da im se "oduzima zemlja".

Trump je rekao da nije siguran kako bi mogao prisustvovati samitu G20 svjetskih lidera, koji bi se trebao održati u Južnoj Africi kasnije ove godine, u takvom okruženju.

"Ne znam kako možemo ići, osim ako se ta situacija ne riješi," dodao je.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa izjavio je da je "potpuno netačno" tvrditi da su "ljudi određene rase ili kulture meta progona".

Govoreći o prvoj grupi koja se preselila u SAD, rekao je da "odlaze jer ne žele prihvatiti promjene koje se dešavaju u zemlji."

Vlada negira da se farmerima oduzima zemlja, navodeći da je zakon koji je Ramaphosa potpisao u januaru usmjeren na rješavanje pitanja oduzimanja zemlje koje su osobe crne rase doživjele tokom vladavine bjelačke manjine.

Trumpov bliski savjetnik Elon Musk, koji je rođen u Južnoj Africi, osvrnuo se na "rasističke zakone o vlasništvu" u toj zemlji, tvrdeći da njegovom pružatelju satelitskog interneta, Starlinku, "nije dozvoljeno da posluje u Južnoj Africi samo zato što nije crnac".

Da bi mogao poslovati u Južnoj Africi, Starlink mora dobiti mrežnu i uslužnu licencu, a za obje je potrebno da 30 posto vlasništva pripada grupama koje su historijski bile u nepovoljnom položaju.

To se uglavnom odnosi na većinsko crno stanovništvo Južne Afrike, koje je bilo isključeno iz ekonomije tokom rasističkog sistema aparthejda.

Nezavisna uprava za komunikacije Južne Afrike (Icasa) – regulatorno tijelo za telekomunikacijski i radiodifuzni sektor – izjavila je za BBC da Starlink nikada nije podnio zahtjev za licencu.

Poseban problem nastao je zbog stranke EFF, čiji lider Julius Malema na skupovima često pjeva pjesmu "Ubij Boera, ubij farmera", popularizovanu tokom anti-aparthejd protesta.

Afrikaneri su pokušali apelacijom Ustavnom sudu Južne Afrike da zabrane ovu pjesmu, ali je sud odlučio da Malema ima pravo da je koristi.

Tačnije, odlučili su da "svaka razumna osoba shvata da protestne pjesme ne treba shvatiti doslovno niti da se njeni stihovi mogu nazvati pozivom na nasilje."

Međutim, brojni političari koji pripadaju ANC-u, najvećoj stranci kojoj je pripadao i Mandela, su pozivali da se pjesma prestane koristiti, uz poruku da "ona više nema smisla." Ipak, naveli su i da "nikome ne mogu zabraniti" pjevanje bilo koje pjesme.