Indija i Pakistan
18

Istraživanje pokazalo da su sudije muslimani blaži u presudama za vrijeme ramazana

F. H.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock
Studija koja se temelji na ogromnom skupu podataka iz Indije i Pakistana pokazuje da duže trajanje dnevnog posta rezultira većom stopom oslobađajućih presuda.

Snaga studije često ovisi o veličini skupa podataka. Sultan Mehmood, profesor na Novoj ekonomskoj školi u Moskvi, i Avner Seror, profesor na Ekonomskoj školi Aix-Marseille, sarađivali su kako bi promatrali kako religije mogu utjecati na sudske odluke.

Proučavali su muslimanske suce u Pakistanu kada im je Daniel L. Chen, direktor istraživanja za Francusko nacionalno središte za naučna istraživanja (CNRS) na Ekonomskoj školi u Toulouseu, dao pristup većem skupu podataka iz Indije.

Njihov rad, objavljen u časopisu Nature Human Behavior temelji se na uzorku od oko 500.000 odluka koje je donijelo 10.000 sudaca tokom ramazana u proteklih 70 godina u ove dvije zemlje. U Pakistanu je 65 posto sudaca muslimana, ali u Indiji samo 5 posto.

Rezultati pokazuju da su suci muslimani tokom ramazana blaži nego u ostalom dijelu godine i od ostalih sudaca. Štaviše, što je period dnevnog posta duži, to su oni blaži: broj sati provedenih u postu uvelike se razlikuje ovisno o tome pada li ramazan ljeti ili zima. Nadalje, na indijskom potkontinentu dužina dana može varirati za dva sata između sjevera i juga.

Studija pokazuje da je 10 posto veća vjerovatnost da će muslimanski suci donijeti oslobađajuću presudu sa svakim dodatnim satom posta, uz minimalno trajanje posta kao osnovnu vrijednost.

Ova korelacija između dnevnih sati [između izlaska i zalaska sunca] i oslobađajućih presuda prisutna je samo tokom mjeseci ramazana, dodala su tri istraživača, koji su specijalisti za političku ekonomiju i matematičke modele u ekonomiji. U prosjeku, broj dodatnih oslobađajućih presuda koje izreknu muslimanski suci tokom ovog perioda povećava se za 20 posto, bez obzira na vjeru osobe kojoj se sudi.

Međutim, studija je promatrala samo broj oslobađajućih presuda u odnosu na osuđujuće presude, a ne težinu potonjih. Proučavajući trajanje suda i broj slučajeva o kojima su suci odlučivali, autori su utvrdili da ta popustljivost ne dolazi od pada pažnje ili brzine rada. Čak su istraživali je li ovaj val popustljivosti možda utjecao na stopu recidivizma oslobođenih. Nisu našli ništa, piše Le Monde.