Radi se o Islandu, koji je prije nešto više od godinu dana bankrotirao. U međuvremenu je vrijednost islandske krune prepolovljena, a stopa nezaposlenosti značajno uvećana.
Ekonomske nevolje primorale su stanovnike ovog otoka da sjede kod kuće, njeguju prijateljstva i tragaju za kreativnim rješenjima svojih problema. Jeftina kruna, međutim, ima i svoje dobre strane – globalna recesija nimalo nije umanjila interes turista za Island.
U luci u islandskoj prijestolnici Reykjaviku ribarski brodovi svakog jutra istovaruju ulov koji u plastičnim vrećama pohranjuju u hladnjak.
Dok neki Islanđani vjeruju da je okretanje prirodnim bogatstvima jedini izlaz iz krize za tu zemlju, s obzirom na to da udio ribarstva u ukupnom izvozu premašuje 70 posto, drugi se trude promijeniti imidž države.
"Živio sam u Londonu 12 godina, a kada je recesija počela, vratio sam se na Island", kaže Carl Benson, koji radi kao stilist u buticima na Islandu. Zanat je naučio u Londonu, gdje je pomagao svojim sunarodnjacima u šopingu.
Međutim, otkad je počela finansijska kriza, Islanđanke su se vratile domaćoj modi, a lokalni dizajneri su sve popularniji i među mnogobrojnim turistima. U proteklih godinu dana broj butika islandskih modnih kreatora u Reykjaviku udvostručen je, sa 20 na 40, a isto toliko je uvećan i promet.
Cijene su naime, zahvaljujući velikoj ponudi lokala i niskim zakupninama, vrlo prihvatljive, ali je najveći problem i dalje nespremnost banaka da modnim kreatorima daju kredite, izvještava dopisnik BBC-a.
"Jedan od naših zadataka je povezati dizajnere i finansijere. U normalnim okolnostima oni se ne sreću, ne razgovaraju, ali sada je to neophodno", kaže Gunnar Hilmarsson, jedan od vlasnika modne kuće Anderson & Lauth, i direktor Modnog savjeta Reykjavika.
"Mi to zovemo speed dating – brzo zabavljanje. Obično vikendom u istoj prostoriji okupimo dizajnere i finansijere i dajemo im deset minuta za prvi kontakt – i tako redom, dok se svako sa svakim ne ispriča. Danas je uobičajenim putevima teško naći finansijsku potporu za pokretanje bilo kakvog biznisa", kaže on.
Propast banaka na Islandu poklopila se s početkom globalne ekonomske krize. Ta zemlja više ne želi obnavlja vlastiti bankarski sektor – odlučila se mijenjati iz temelja.
"Po mome mišljenju, nema sumnje da su turizam, kultura i kreativne industrije budućnost Islanda", kaže direktor gradskog zavoda za kulturu i turizam u Reykjaviku Swanhildur Konrassdotir.
Na ulicama Reykjavika, čuju se još radikalniji prijedlozi. "Island mora odmah izaći iz NATO-a i iz Šengena; međunarodna korupcija i pohlepa doveli su nas dovde. Zato su počeli rat u Iraku, a ko zna ko je sada na redu?", kaže jedan Islanđanin s kojim je razgovarao dopisnik BBC -a.
Usprkos avionima punim turista koji svakodnevno slijeću na Island, ta zemlja se i dalje osjeća ranjivom i izoliranom. Obnavljanje gospodarstva na potpuno novim temeljima neće biti lako, ali Islanđani očito misle da je vrijedno truda.
Dončić pokazao novu "zvijer" na četiri točka, odmah se javio i veliki Jordan
