I pored svih blokada Amerikanaca: Iran kroz 5.000 tajnih agencija uvozi vojnu opremu za proizvodnju raketa

Iza naziva koji počinju slovima MOD, skraćenicom za Ministarstvo odbrane, krije se više od 5.000 agencija koje čine ogromnu finansijsku i vojnu mašineriju.

Njihovi finansijski tragovi vidljivi su na teretnim listovima i drugim podacima o pošiljkama još od 2016. godine.

Neke su povezane s Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i fondacijama poznatim kao bonyadi, koje kontroliše iranska elita.

Agencije je Reuters identificirao u saradnji s izraelsko-američkom konsultantskom kućom 240 Analytics. Istraživanje se zasniva na hiljadama iranskih bankovnih i državnih dokumenata, podacima iz registra firmi i podacima o uvozu. Sve agencije dijele adresu Ministarstva odbrane i logistike oružanih snaga u Teheranu.

Jedna agencija, 2,3 milijarde dolara

Samo jedna od agencija, MOD 346428, od januara 2025. do juna 2026. uvezla je vojnu opremu vrijednu 2,3 milijarde dolara, prema podacima platforme ImportGenius.

Među robom su velike količine raketnog goriva, eksploziva i dijelova ključnih za proizvodnju dronova i raketa. Uvezeni su i teški kamioni koji mogu služiti kao lanseri raketa. Kao zemlje porijekla najčešće su navedene Kina, Rusija i Njemačka.

Teret je stizao brodovima preko Kaspijskog mora iz Rusije, kamionima iz Centralne Azije i teretnim avionima iz Kine. Za 97 posto pošiljki koje je Reuters pregledao novac nije prelazio granicu. Robu su kupovali povjerljivi posrednici u dijaspori novcem iz stranih banaka i slali je u Iran.

Nakon početka rata 28. februara uvoz je u martu pao za 47 posto, na 54 miliona dolara. Do maja se ponovo popeo na 77 miliona dolara mjesečno.

U junu je iz Rusije stigla pošiljka detonatora vrijedna 1,9 miliona dolara. To je bila posljednja od pet takvih ruskih pošiljki, koje su od početka 2025. ukupno vrijedile 7,6 miliona dolara.

Ista agencija uvezla je i 435 kamiona Iveco te hiljade Toyotinih vozila Hilux i Land Cruiser. Revolucionarna garda ta vozila prepravlja kako bi na njih montirala teške mitraljeze. Iveco je saopćio da je svako prisustvo njegovih vozila u Iranu bilo van kontrole i odgovornosti kompanije. Toyota tvrdi da nije bila uključena u te kupovine niti zna za njih.

Među krajnjim korisnicima mreže je vojna jedinica koja vodi iranski program balističkih raketa. Jedan od korisnika je i firma Sahara Thunder, koju je SAD 2024. sankcionisao zbog proizvodnje i isporuke dronova Rusiji.

Pošiljke prije eksplozije u Bandar Abbasu

Od januara do aprila 2025. MOD 346428 uvezla je 886 tona hemikalija iz Kine u lučki kompleks Bandar Abbas. Bile su prijavljene pod carinskom šifrom koja obuhvata perhlorate, ključne sastojke čvrstog raketnog goriva.

Tri dana nakon posljednje pošiljke luku je potresla eksplozija u kojoj je poginulo najmanje 70 ljudi, a više od 1.200 je povrijeđeno. Reuters nije mogao utvrditi jesu li hemikalije iz posljednje pošiljke od 75 tona izazvale eksploziju.

"Ovo je vojna linija spasa režima tokom ovog sukoba i mnogo godina prije", rekao je Miad Maleki. Maleki je bivši visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija koji je učestvovao u kreiranju sankcija protiv Irana.

Reuters nije pronašao dokaze da je ijedna od tih agencija stavljena na sankcijske liste zapadnih vlada.

Glasnogovornica američkog Ministarstva finansija rekla je da režim može nastaviti očajničke pokušaje izbjegavanja sankcija, ali da su SAD "uvijek deset koraka ispred".

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da nije upoznato sa situacijom koju Reuters opisuje. Iranske institucije, rusko Ministarstvo odbrane i Bijela kuća nisu odgovorili na upite.

Američki predsjednik Donald Trump 12. oktobra napisao je da ne vjeruje da Kina i Rusija pomažu Iranu. Dodao je da je ta pomoć, ako je ima, "na vrlo niskom nivou".