Sarajevu prijeti da ostane bez vode, a vlast ne zna ili krije ima li plan
Upite smo poslali 22. oktobra, a ViK tokom noći, od 23 do 6 sati, obara pritisak vode. Posljedica toga jeste da na višim spratovima i u rubnim dijelovima grada voda slabo dotiče ili je uopće nema.
Ni Vlada ni Skupština Kantona Sarajevo do danas nisu održale nijednu hitnu sjednicu o vodosnabdijevanju.
Ministarstvo je 2. septembra saopćilo da je vodosnabdijevanje "stabilno i sigurno, bez uvođenja širih redukcija" i pozvalo građane na racionalnu potrošnju vode. ViK je već sutradan najavio redukcije u većem dijelu Sarajeva.
Postoji li plan ako izvori presuše
Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS pitali smo postoji li usvojen krizni plan vodosnabdijevanja u slučaju da se izvorišta ne mogu osigurati ni redukcijom u sadašnjem obimu.
Pitali smo i pri kojem se nivou vode uvode cjelodnevne redukcije, a pri kojem stanje prirodne nesreće, kojim bi se redom tada isključivali potrošači i ko bi imao prednost: bolnice, škole, vrtići itd.
Bez odgovora su ostala i pitanja koliko cisterni Kanton i ViK imaju, koliko bi stanovnika mogle snabdijevati dnevno i koji se rezervni izvori mogu aktivirati. Ne znamo ni da li je Zavod za javno zdravstvo procijenio rizik od dužih prekida vodosnabdijevanja.
Ministar Mladen Pandurević je početkom oktobra za N1 izjavio da bi Sarajevo, ako oktobar bude kišan, moglo izaći iz redukcija, ali samo na tri do četiri mjeseca.
Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković je u prošlosedmičnom intervjuu za Klix.ba upozorio da će Sarajevo, kada sljedeći put na Bjelašnici ne bude snijega, ostati bez vode 24 sata. Prema njegovim riječima, ovu godinu je spasio snijeg koji se zadržao do kraja maja.
Zašto se ne ograničava velika potrošnja
ViK smo pitali ko su najveći potrošači vode, koliko je naplaćene vode otišlo domaćinstvima, a koliko privredi, i koliko u Kantonu ima autopraonica, bazena, hotela i gradilišta priključenih na vodovod. Pitali smo i može li ViK tokom suše tehnički i zakonski ograničiti vodu pojedinim velikim potrošačima umjesto cijelim naseljima.
ViK je u saopćenju od 27. oktobra naveo da mjere poput ograničenja zalijevanja, punjenja bazena i pranja automobila, kakve su ovog ljeta uvedene u Minhenu i drugim evropskim gradovima, nisu u njegovoj nadležnosti. Ministarstvo nije odgovorilo razmatra li ih, postoji li propis koji ih omogućava i traži li se od autopraonica da koriste sisteme za ponovno korištenje vode.
Bez odgovora je ostalo i pitanje koliko firmi u Sarajevskom polju i vodozaštitnoj zoni crpi vodu iz vlastitih bunara.
Koliko vode se zaista gubi
Direktor ViK-a Adnan Šerak je u aprilu rekao da se u mreži gubi 70 posto vode. ViK nije pojasnio odnosi li se taj postotak samo na vodu koja iscuri iz cijevi ili i na nelegalne priključke i neispravna brojila. Pandurević je ranije rekao da je dio gubitka od 71 posto neplaćena potrošnja, a da fizičko curenje može biti i 65 posto.
Prema njegovim riječima, od 1.500 kilometara vodovodne mreže više od 700 je u veoma lošem stanju, a za rekonstrukciju je potrebno 750 miliona KM. Prema nalazu Ureda za reviziju, u smanjenje gubitaka je od 2018. do 2023. uloženo skoro osam miliona KM i kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 48,9 miliona KM, ali preporuke o gubicima nisu provedene.
ViK nije odgovorio koliko je kilometara cijevi zamijenjeno ove i prošle godine, koliko je kvarova prijavljeno, a nije otklonjeno, ni da li je mreža podijeljena na zone u kojima se mjeri koliko vode uđe, a koliko se naplati.
Takva podjela je prvi korak svih evropskih gradova koji su uspjeli smanjiti gubitke. Ministarstvo nije reklo ni postoji li cilj smanjenja gubitaka koji ViK mora ispuniti.
Akumulacije bez roka
Na pitanje u kojoj su fazi planovi za akumulacije na Bijeloj i Crnoj rijeci odgovora također nema. Pandurević je također ranije istakao da se projekat dovođenja vode sa Crne rijeke procjenjuje na dvije milijarde KM, da je u nadležnosti Ministarstva privrede i da se, koliko on zna, s njim nije ni počelo.