Ingrao kaže da nije nikakva tajna da je Holbrooke dao takvo obećanje, naročito među visokim funkcionerima State Departmenta.
Holbrooke je obećao Karadžiću da neće biti uhapšen u julu 1996. kada je već uveliko znao da američki vojnici neće biti angažirani u gonjenju optuženika za ratne zločine.
Ovim obećanjem Holbrook je uspio nagovoriti Karadžića da napusti dalje političke ambicije u Republici Srpskoj, kaže Ingrao, i dodaje da će njegova grupa historičara početkom iduće godine objaviti opširan izvještaj o politici Pentagona prema pitanju hvatanja ratnih zločinaca na prostoru bivše Jugoslavije.
Prioritetan zadatak NATO-snaga bio je okončanje humanitarne krize u Bosni i Hercegovini, ističe Ingrao.
"Znali su da je njihova misija bila da razdvoje tri zaraćene strane i spriječe kako sukobe tako i humanitarnu katastrofu u Bosni i Hercegovini. Oni su smatrali da bi hvatanje haških optuženika nepotrebno dovelo u pitanje sigurnost američkih vojnika i da je to van njihovog mandata."
Međutim, američke mirovne snage bile su obavezne da reagiraju u slučaju susreta sa traženim ratnim zločincima, navodi Ingrao.
"Američke snage nisu ispunjavale obavezu da uhapse optuženike za ratne zločine ukoliko tokom svojih normalnih operacija stupe u kontakt s njima. Naprimjer, američka vojska nije ispunila ni najmanji dio svojih propisanih obaveza u vezi s Mladićem."
Ingrao ipak podsjeća da su američke mirovne snage počele da organiziraju hvatanje haških optuženika tokom 1997. godine, ali su se Karadžić i Mladić do tada već sklonili u Srbiju i Crnu Goru, tvrdi Ingrao.