Hoće li kardinali ponovo izabrati autsajdera za papu poput Franje ili insajdera poput Benedikta XVI?

Dok se svjetski katolički kardinali sastaju ove sedmice kako bi razgovarali o tome ko bi trebao naslijediti papu Franju, razmatranja bi se mogla svesti na jednostavan izbor: Da li žele drugog autsajdera? Ili je sada vrijeme za "insajdera", nekoga ko je bolje upoznati sa tajanstvenim načinima rada Vatikana?

"Papa Franjo je preusmjerio pažnju crkve na vanjski svijet", rekao je John Thavis, bivši šef rimskog biroa Katoličke novinske službe, koji je pokrivao tri papstva, piše Reuters.

"Neki kardinali će sada biti u iskušenju da izaberu insajdera, nekoga sa vještinama da pažljivije i tiše upravlja crkvenim poslovima nego što je to činio Franjo."

Papa Franjo, koji je umro 21. aprila u dobi od 88 godina, usmjerio je veliki dio svog papinstva na dopiranje do mjesta gdje crkva nije bila tradicionalno jaka. Mnoga od njegovih 47 putovanja u inostranstvo bila su u zemlje sa malo katoličkog stanovništva, kao što su Južni Sudan, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati, a posebno je bio posvećen katoličko-muslimanskom dijalogu.

Bio je poznat i po održavanju slobodnih konferencija za novinare, na kojima nijedna tema nije bila isključena, a papa bi na upit mogao odgovoriti neočekivanom dosjetkom.

Upitan o katoličkoj zabrani kontrole rađanja 2015. godine, Franjo je ponovo potvrdio zabranu, ali je dodao da katolici ne moraju imati djecu "kao zečeve". Neobično otvoren stil pokojnog pape izazvao je kritike nekih katolika, ali i globalni interes.

Njegova sahrana prošle subote i procesija kroz Rim do njegovog grobnog mjesta u bazilici Svete Marije Major privukli su ogroman broj ljudi, a procjene idu na više od 400.000 ljudi.

Njemački kardinal Reinhard Marx, jedan od vodećih katoličkih prelata u Evropi i nekada viši Franjin savjetnik, rekao je da kardinali koji će se sastati na tajnoj konklavi kako bi izabrali njegovog nasljednika neće tražiti "funkcionera".

"Ne treba nam menadžer. Ono što je bitno je da to bude hrabra osoba... Ljudi širom svijeta moraju biti utješeni, podignuti", smatra Marx.

Drugi kardinali izražavaju oštro neslaganje.

"Moramo vratiti Crkvu katolicima", rekao je italijanski kardinal Camillo Ruini za novine Corriere della Sera.

Ruini, koji ima 94 godine i prestar je da uđe u konklavu, rekao je da se činilo da papa Franjo ponekad favorizira one koji su bili udaljeni od crkve, "na račun" pobožnih vjernika.

Drugi tvrde da je upravo papa više menadžer potreban u ovom trenutku da bi se uhvatio u koštac s finansijskim nevoljama crkve, koje uključuju sve veći manjak budžeta i rastuće obaveze za njen penzioni fond.

Kardinali se sastaju svakodnevno ove sedmice kako bi razgovarali o općim pitanjima s kojima se suočava crkva od 1,4 milijarde članova prije nego oni mlađi od 80 godina uđu u konklavu 7. maja.

Dok se sastaju u takozvanim "općim kongregacijama", pojedini prelati mogu održati govore kako bi dali svoju viziju budućnosti globalne vjere.

Godine 2013., Bergoglio, tada nadbiskup Buenos Airesa, ponudio je kratko razmišljanje na jednom takvom sastanku, rekavši da crkva treba bolje obaviti posao otvaranja prema modernom svijetu. To se, prema mnogim računima, pokazalo odlučujućim za njegov izbor.

"Bergoglio je održao govor koji je kardinale naveo da vjeruju da je Duh Sveti napravio svoj izbor", rekla je Austen Ivereigh, Franjina biografkinja koja je također napisala knjigu s papom 2020. godine.

"Izbor koji im je (Bergoglio) dao i prijedlog šta bi sljedeći papa trebao učiniti, pogodili su ih vrlo, vrlo snažno", rekao je Ivereigh.

Ostaje da se vidi može li neki kardinal održati ovako uvjerljiv govor ove sedmice.

Papa Franjo je dao prioritet imenovanju kardinala iz zemalja koje ih nikada nisu imale, kao što su Mjanmar, Haiti i Ruanda, a mnogi od otprilike 135 kardinala za koje se očekuje da će ući u konklavu ne poznaju se dobro.

Možda gledaju na Franju kao na model i biraju drugog autsajdera. Ili mogu pogledati Franjinog vlastitog prethodnika, papu Benedikta XVI - vrhunskog insajdera koji je radio kao visoki vatikanski zvaničnik skoro dvije decenije prije nego što je postao pontifik.

Thavis je rekao da misli da bi velika masa ljudi koja je došla oplakivati ​​Franju mogla utjecati na odluku kardinala.

"Kardinali su svjedočili izljevu ljubavi i poštovanja prema Franji. To je još jedan razlog više zašto će sposobnost povezivanja s ljudima težiti više od menadžerskih vještina dok budu birali."