Ko ima najviše šanse postati novi papa? Vatikanski insajderi: Znakovi su suptilni

Proces izbora novog pape je dug i tajnovit. Većina od 252 kardinala iz cijelog svijeta pristiže u Rim. Ali samo oni mlađi od 80 godina, njih 135, pripremaju se za ulazak u konklavu za izbor sljedećeg pape. Kad proces počne, što prema crkvenom zakonu ne bi trebalo biti prije 6. maja, kardinali će biti potpuno isključeni iz savremenog svijeta dok se ne izabere novi papa.

Prije toga mogu odlaziti na javne događaje i davati intervjue o tome šta traže od sljedećeg vođe 1,4 milijarde katolika u svijetu.

Franjo je umro u ponedjeljak u dobi od 88 godina. Nema jasnog favorita za njegova nasljednika. Prvi veliki trenutak za posmatranje znakova

Papina sahrana u subotu, 26. aprila, bit će prvi veliki trenutak za promatranje znakova o tome ko bi mogao biti sljedeći poglavar Katoličke Crkve.

Desetine hiljada ljudi, uključujući desetine svjetskih lidera kao što su američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, očekuju se na Trgu svetog Petra na ceremoniji. Milioni drugih pratit će ispraćaj pape širom svijeta.

Prisutni kardinali pomno će slušati propovijed italijanskog kardinala Giovannija Battiste Rea, dekana Kardinalskog zbora i bivšeg prefekta Kongregacije za biskupe.

Re ima 91 godinu, ne može ući u konklavu i biti kandidat za papu. No upućeni očekuju da bi mogao ponuditi vodič svojoj kardinalskoj braći načinom na koji će opisati Franjino papinstvo ili riječima koje će koristiti u opisu današnjih potreba Katoličke Crkve.

Moglo bi biti znakova

Papina sahrana označava prvi od devet dana žalosti za globalnu Crkvu. Još jedna misa zadušnica održat će se u nedjelju na Trgu svetoga Petra, a nju će predvoditi italijanski kardinal Pietro Parolin, donedavni državni sekretar, koji se često spominje kao vodeći kandidat za Franjinog nasljednika.

Ostali nagovještaji o Franjinim nasljednicima vjerojatno će se pojavljivati sporije.

Kad su se kardinali okupili u Rimu 2013. godine nakon Benediktove iznenadne ostavke, neki američki prelati, pripremajući se za sudjelovanje u konklavi, počeli su sazivati konferencije za medije. Šira grupa drugih kardinala kasnije ih je zamolila da prestanu to činiti.

Iako ovoga puta nema konferencija za medije, kardinali koji provode vrijeme u Rimu često predvode mise u crkvama širom grada. Propovijedi koje drže u tim prilikama mogle bi ponuditi naznake o čemu razmišljaju.

"Bilo kakvi znakovi dolazit će u djelićima ili frazama koje se koriste za opisivanje onoga što kardinali traže od sljedećeg pape", rekao je Thavis. "Riječi poput 'otvorenost' i 'reforma' možda priliči određenim kardinalima, dok 'administrativne vještine' i 'čvrsta teologija' mogu opisivati druge", rekao je.

Iza zatvorenih vrata

Najveći znakovi pojavit će se na dnevnim sastancima kardinala u sedmici koja prethodi konklavi.

Na tim sastancima zvanima "generalne kongregacije" kardinali imaju priliku slobodno govoriti, a možda čak i ponuditi viziju budućega vlastitog papinstva.

Argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio iznio je 2013. godine kratki osvrt na jednom od tih susreta.

Rekao je da je Katolička Crkva, opterećena svećeničkim seksualnim zlostavljanjem i finansijskim skandalima, postala "bolesna" i previše "samoreferentna", navodi se u tekstu koji je kasnije objavljen. Dodao je da Crkva treba činiti više kako bi se pokušala otvoriti savremenom svijetu.

Nekoliko dana kasnije, Bergoglio je izabran za papu.

Završna vijećanja o tome ko treba naslijediti Franju održat će se u konklavi. Kardinali koji uđu u Sikstinsku kapelu bit će odvojeni od svijeta, zabranjeno im je čitanje novina ili bilo kakav kontakt s vanjskim svijetom.

Konklava će službeno početi kad nadbiskup Diego Ravelli, majstor vatikanskih liturgijskih ceremonijala, uzvikne na latinskom jeziku "Extra omnes!" (svi van).